Novoizabrano Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i službeno je preuzelo dužnost. Na skromnoj svečanosti u Sarajevu Milorad Dodik, Željko Komšić i Šefik Džaferović svečano su prisegnuli „da će savjesno obavljati danu mi dužnost, poštivati Ustav BiH, provoditi Opći okvirni sporazum za mir i njegove anekse u cijelosti, štititi i unapređivati ljudska prava i osnovne slobode te brinuti o interesima i ravnopravnosti svih naroda i građana" te potom održali konstituirajuću sjednicu.
Usprkos nekim ranijim najavama pa i strahovima da bi već početak mandata mogao biti obilježen incidentima, uvjetovanjima i zapaljivom retorikom, sve je prošlo „miroljubivo". Očekivano, dosadašnji hrvatski član Predsjedništva BiH, Dragan Čović nije nazočio inauguraciji, što je očito još jedna demonstracija stava hrvatskih političkih predstavnika koji, najblaže kazano, problematiziraju Komšićev izbor, odnosno činjenicu da je formalno hrvatski predstavnik izabran skoro isključivo bošnjačkim glasovima.
Razumjeti se i uvažavati
U prvim obraćanjima novih članova Predsjedništva BiH izostale su teške riječi, ali je poznavajući političku prošlost i program svakog od izabranih članova zasebno, teško očekivati njihov skladan rad u državnom predsjedništvu. I prioriteti su im različiti.
- Moja temeljna baza je Republika Srpska. Namjera mi nije spriječiti bilo koga u razvojnim projektima. Ne želim napraviti nijedan pogrešan potez prema Bošnjacima, Hrvatima ili Federaciji BiH. Ali očekujem takav tretman i prema Republici Srpskoj. Morat ćemo se više razumjeti i uvažavati - rekao je Dodik, najavljujući borbu za zatvaranje ureda visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH I odlazak stranih sudaca iz Ustavnog suda BiH.
Kako kaže, EU treba biti cilj BiH, zbog čega će na prvoj sjednici Predsjedništva BiH zatražiti da se od EU zatraži automatsko dobivanje kandidatskog statusa. Iako je pod američkim sankcijama, dodao je da podržava jačanje odnosa s EU i da podržava američkog predsjednika Donalda Trumpa. Neće, kaže odustati ni od suradnje s Rusijom i politike vojne neutralnosti. Dodik je istaknuo da će provoditi politiku vojne neutralnosti, na što ga, kako je rekao, obavezuju odluke koje su donesene u institucijama RS-a.
- Ja nisam došao ovdje da se slikam i primam plaću, već da pravim dogovor tri naroda, dva entiteta i institucija BiH - zaključio je Dodik. Komšić, koji je formalno hrvatski član Predsjedništva, kazao je da će zastupati interese BiH i da će biti predsjednik svih građana te zemlje.
- Budućnost BiH je članstvo u NATO-u i EU. To su garanti sigurnosti naših građana. BiH ne treba biti objekt, nego subjekt međunarodnih odnosa i zato treba jačati suradnju s Hrvatskom, Srbijom, Crnom Gorom, Makedonijom i Slovenijom - kazao je Komšić.
Šefik Džaferović koji na mjestu bošnjačkog člana Predsjedništva BiH nasljeđuje svog stranačkog šefa Bakira Izetbegovića, pozvao je kolege u Predsjedništvu BiH da vode računa o riječima koje izgovaraju u javnom prostoru, jer od njih, tvrdi, počinju svi problemi.
- Tako se stvara spirala loše atmosfere u kojoj je teško raditi. Ukoliko budemo vodili civiliziran dijalog, težili dogovoru o ključnim pitanjima i zalagali se za istinu i pravdu, moći ćemo raditi na reintegraciji. To podrazumijeva jednaka prava za svakog građanina i ostvarivanje interesa BiH. Za takvu BiH ću se zalagati. Proces odlaska građana možemo zaustaviti ako BiH učinimo zemljom kakve su zemlje EU. BiH se nalazi pred dobivanjem statusa za članstvo u EU, to mora biti prioritet - naveo je Džaferović.
Dodao je i da će suradnju sa susjedima graditi na poštivanju međunarodnog prava i vođenju računa o interesu BiH.
- Od susjeda tražimo samo ono što BiH pripada, od toga nikada nećemo odustati. Učinimo da ovaj mandat bude upamćen kao mandat dogovora i suradnje - poručio je Džaferović.
Hrvati u strahu
Konstituiranje Predsjedništva BiH bio je, ipak, jedan je od najlakših zadataka u postizbornom razdoblju. Mnogo teže bit će uspostaviti ostala tijela vlasti, što zbog nepostojanja unutarnjeg političkog dogovora, što zbog nepoznanice po kojim pravilima uspostaviti Dom naroda u Federaciji BiH, tijela od kojeg ovisi izvršna vlast na federalnoj razini, ali i popunjavanje državnog doma naroda.
Ovo je pitanje najvažnije za najmalobrojniji narod - Hrvate, koji su i na ovim izborima, u strahu od majorizacije, dali skoro plebiscitarnu potporu koaliciji oko HDZ-a BiH. Ukoliko bi se dogodilo da se Dom naroda popuni po neustavnim izbornim pravilima, a na čemu inzistiraju građanske i nacionalne bošnjačke stranke, lako bi se došlo u poziciju da sudjelovanje legitimnih hrvatskih predstavnika ovisi o dobroj volji drugih.
Zbog rješenja ovog pitanja uspostava vlasti u Federaciji mogla bi potrajati i mjesecima. Potpuno je drugačija situacija u drugom entitetu, Republici Srpskoj, gdje Dodikov SNSD (sa starim i novim koalicijskim partnerima) ima komotnu parlamentarnu većinu, a bit će nezaobilazan čimbenik i uspostavi državne vlasti, odnosno Vijeća ministara BiH. Zbog načina formiranja državne vlasti, nju je nemoguće uspostaviti i bez HDZ-a BiH kao dominantne hrvatske politike opcije. Trenutno se čeka treći partner, odnosno rasplet postizbornih pregovora na bošnjačkoj sceni.
Opet mi hrvati i bošnjaci pravimo gluposti. Nikad ne valja ništa. Moram naglasiti, bravo Dodik! Kako prolazi vrijeme sve mi postaje jasnije zašto kroz povjest nismo mogli imati državu. Nemamo mi mozga za to.