U posljednjih mjesec dana zaredalo vađenje i presađivanje organa u hrvatskim bolnicama, pozitivni je pomak u rješavanju toga dva desetljeća starog problema. No povećan broj eksplantacijsko-transplantacijskih zahvata aktualizirao je vječni problem zdravstva - kako dodatno platiti liječnike za njihov rad, a da se ne troši novac iz bolničkog proračuna!
Naši vrhunski kirurzi za transplantaciju jetre u KBC-u Rebro i Kliničkoj bolnici Merkur, s kojima smo razgovarali nakon što su prije desetak dana uspjeli presadili dvije jetre, upozoravaju na svoj - besplatni rad. Samo ih, kažu, želja da pomognu pacijentima i entuzijazam drže pripravnima 24 sata dnevno. Tvrde da im je Ministarstvo zdravstva obećalo dodatni novac za vađenje i transplantaciju organa, a da dosad ništa nije učinjeno.
Ministarstvo prvi put plaća
- To nije točno. Odgovorno tvrdim da ove godine prvi put u povijesti Hrvatske Ministarstvo zdravstva plaća troškove vađenja organa. Primjerice, Opća bolnica u Puli, koja među županijskim bolnicama prednjači po vađenju organa, dobila je dodatnih 150.000 kuna. Honorirali smo i druge eksplantacijske centre. K tome, s našom smo se avionskom kompanijom dogovorili da naši liječnici koji vade organe imaju prioritet i besplatni let. Ministarstvo zdravstva neopravdano se proziva kad je u pitanju presađivanje organa.
Mi smo, naime, u početku ove godine te ponovno u travnju poslali dopis Upravnom vijeću Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje da se izdvoji šest skupina terapija, odnosno bolesnika, među ostalima i troškovi transplantacije parenhimnih organa, iz bolničkih proračuna. No, o tome se tek raspravljalo na sjednici Upravnog vijeća 3. listopada u 13. točki. Tada je rečeno da će se novi sustav plaćanja transplantacija primjenjivati od sljedeće godine. No, Ministarstvo zdravstva je već honoriralo KBC Rijeka, KB Merkur i KBC Zagreb, te KB Jordanovac (program razvoja transplantacije pluća). Iznos od dva milijuna kuna podijeljen je prema prioritetima bolnica - rekao je dr. sc. Rajko Ostojić, zamjenik ministra zdravstva.
U KB-u Merkur, koja je ove godine dosad transplantirala devet jetri, a jedan zahvat stoji 200.000 do 300.000 kuna, ovisno o kompliciranosti slučaja (u inozemstvu je to 150.000 njemačkih maraka) nemaju dovoljno novca za vrhunske skupe zahvate, no ipak nastoje liječnike za transplantacije honorirati - jednom dnevnicom!
Ljude treba platiti
- Dobili smo 200.000 kuna od Ministarstva zdravstva, a koji nije u bolničkom proračunu. To je taman dovoljno za jednu transplantaciju jetre. Ponadali smo se da će se transplantacije za ovu godinu platiti unazad, čime bismo riješili sve naše financijske probleme, no tako neće biti. Kao bolnica smo užasno opterećeni, jer imamo tri zagrebačke općine. Naš je bolnički proračun deset milijuna kuna, sa HZZO-om imamo potpisan ugovor za 289 kreveta, a realno ih imamo 330. Godišnje imamo 14.500 pacijenata, a 12.000 ih priznaje HZZO. Riječ je o hitnim situacijama, a k tome smo najjači vaskularni centar u zemlji, imamo jaku transplantaciju jetre, te druge zahtjevne centre, skupe odjele, koji troše novac. Iz bolničkog proračuna ne možemo pokriti troškove transplantacija.
No, s druge sam strane svjestan da ljude koji rade s entuzijazmom valja poticati i dodatno platiti. Ono što ja sad mogu, jest samo ih potaknuti s jednim plaćenim dežurstvom, a to je 300 do 400 kuna po transplantaciji. Kad ne bi postojali bolnički limiti i kad bi se plaćalo po dijagnozi, bolnice bi mogle jedan postotak dati za stimulacije liječnicima i drugom osoblju koje sudjeluje u eksplantacijsko-transplantacijskom zahvatu. Idealno bi bilo 20 posto cijene jedne transplantacije dodijeliti kao stimulaciju zaslužnima. No, dok je entuzijazma, i medicina će ići naprijed, ali sad kad su složeni zahvati postali česti i rutinski, liječnici traže da se njihov rad plati - rekao je prim. dr. sc. Stjepan Bačić, ravnatelj KB-a Merkur.
S obzirom na iznimno tešku financijsku situaciju u našem društvu, i u zdravstvu, nerealno je očekivati da se stvari promijene preko noći. Liječnici će zacijelo i ubuduće raditi kao dosad kako bi spasili ljude od sigurne smrti, ne očekujući dodatne enormne iznose za zasluženi rad, kao što ga dobivaju vrhunski kirurzi u inozemstvu.
Slabo razvijena svijest
Iako je i Papa svojom enciklikom prije nekoliko godina podržao darivanje organa za spas tuđeg života, a u svibnju 1997. donesen je i Naputak o eksplantaciji, u nas je još slabo razvijena svijest o posmrtnom doniranju organa. K tome, i liječnici su zakazali, osobito u velikim kliničkim centrima gdje su dijagnoze moždane smrti najčešće, a donora je najmanje. U posljednje tri godine neke bolnice, kao OB Sveti Duh, KB Merkur, Klinika za traumatologiju, nisu prijavile ni jednog davatelja, a samo je po jedan zabilježen u KB-u Sestre milosrdnice i KBC-u Rebro. U KBC-u Rijeka u istom je razdoblju bilo 17 eksplantacija, a u Splitu deset.
- Budući da u ljetnim mjesecima vađenja i presađivanja organa nije bilo, osim u jednom slučaju, u početku listopada poslao sam zdravstveno-inspekcijsku kontrolu u jedinice intenzivnog liječenja. Te su kontrole završene u kliničkim bolnicama a sada su još u tijeku kontrole u županijskim bolnicama. Čim su krenule inspekcije, i broj se vađenja i presađivanja organa u listopadu povećao - rekao je dr. sc. Ostojić.
Te će kontrole zacijelo spasiti i velik broj ljudskih života, osobito oboljelih od srčanih bolesti i bolesti jetre koje su sve češća indikacija i u našoj populaciji. Cilj je Ministarstva zdravstva ući u krovnu organizaciju u Europi, s kojom bi mogli razmjenjivati organe, a organizacijski pomak u tom je smjeru, tvrdi zamjenik ministra zdravstva, ove godine napravljen.
Piše Gordana Rebić
