Vijest da će 608 od ukupno 2600 službenika u uredima državne uprave nakon spuštanja njihovih poslova na županije napustiti sustav uz stimulativne otpremnine na prvi pogled može izgledati kao korak prema smanjenju javne uprave, time i visokih troškova različitih razina uprave koje moraju podmiriti porezni obveznici.
No daleko je to od pokazatelja da se stvari konačno kreću u pravom smjeru. I sama Vlada, u odgovoru na zastupničko pitanje Bože Petrova, priznaje da neće moći kontrolirati daljnju sudbinu tih radnih mjesta budući da će i o broju i o visini plaća pojedinih službenika umjesto države od Nove godine odlučivati župani i županijske skupštine. A u takvim okolnostima tko može jamčiti da se isti službenici koji su sada otišli uz stimulativne otpremnine neće vratiti u sustav putem javnih natječaja koje će raspisati županije zaključe li da im za obavljanje poslova koje im prepušta država ipak treba više ljudi. Dapače, poznato je da se županije, kada je riječ o broju zaposlenih i visini plaća, previše ne obaziru čak ni na vlastite proračunske mogućnosti pa najveći rast broja zaposlenih bilježe upravo najsiromašnije među njima.
Broj zaposlenih, međutim, nije jedini, čak ni najveći problem kada je riječ o javnom sektoru u Hrvatskoj. Bolna točka i dalje ostaje nerijetko niska razina kvalitete javne usluge, što je prije prenošenja ovlasti na županije trebao riješiti novi Zakon o plaćama u državnim i javnim službama.
Taj je akt trebao urediti sustav nagrađivanja najboljih i kažnjavanja neodgovornih službenika.
Njegovo se donošenje najavljuje godinama, krajem prošle godine učinjen je čak i prvi formalni korak (procjena učinaka puštena je u javnu raspravu), no Vlada sada priznaje da je zakon zapeo u proceduri. Pritom nudi potpuno neuvjerljiv razlog zastoja – mora se pričekati ujednačavanje koeficijenata koje su zatražili sindikati, što će za Vladu odraditi strani konzultanti. Iako se o zahtjevu sindikata govori tek mjesec dana, a zakon je u proceduri zapeo još krajem prošle godine.
Ove otpremnine neće niti malo riješiti problem državnih i javnih službi, kao što neće niti novi koeficijenti. To je samo mali detalj u enormnom problemu znanom opća država... Da bi se napravila bilo kakva reforma, potrebno je krenuti od pojednostavnjenja zakona i propisa, uredbi i normi. Tek kada se tu pojednostavne stvari i kada se povežu sve te silne službe i agencije, onda će to biti reforma... No, ako se to napravi, onda će ispasti da je preko polovica birokracije suvišna, a to je i glavnina biračkog tijela. Kako onda očuvati vlast?