Karantena i virusna epidemija izbrisali su 75 tisuća radnih mjesta, što je dosad najoštriji i najdirektniji negativni učinak epidemije na domaće tržište rada. U Hrvatskoj je danas oko pet posto zaposlenih manje nego što je bilo sredinom prošle godine, a slijedom toga na burzi rada je oko 38 tisuća nezaposlenih više nego što smo imali na početku srpnja 2019. godine.
Lomovi u svim područjima ekonomske aktivnosti iskazani kroz osjetno smanjenje industrijske proizvodnje, prometa u trgovini te građevinskih aktivnosti zasad se još nisu dramatično prelili na plaće koje su i u bruto i u neto iskazu do jedan posto više od prošlogodišnjih. Prema posljednjem poznatom podatku, prosječna neto plaća za svibanj isplaćena u lipnju bila je 6655 kuna, a bruto lagano iznad 9000. Polovica zaposlenih zgurala se po primanjima između 4000 i 5500 kuna neto, s tim što više od tisuću eura mjesečne neto plaće ima svaki četvrti zaposleni u zemlji.
Prosječna su primanja dakle slična kao i lani, no gleda li se struktura, takav prosjek uglavnom je sačuvala država, odnosno državni proračun s povišicama u javnom sektoru koje su lani ugovorene. Lipanjske su bruto plaće u zdravstvu oko 13 posto veće nego prije godinu dana, u javnoj upravi oko 6,5, a obrazovanju oko tri posto.
Zdravstvo prednjači pred ostalima jer su oni svoju povišicu iskoristili prošle godine, dok statistički podatak o primanjima u obrazovanju uključuje i zaposlene u privatnom sektoru pa su oni vjerojatno srušili prosjek.
Na drugoj strani spektra nalaze se hoteli i restorani gdje su bruto plaće najviše pale – oko 13 posto u odnosu na lanjske, djelatnost prijevoza, u kojoj je pad primanja oko 6 posto, trgovine, gdje su plaće smanjene nešto više od 2 posto, građevina je u minusu gotovo 2 posto, a prerađivačka industrija oko jedan posto.
Da nije bilo 4000 kuna državnih potpora, zbrajali bi se još veći minusi i na plaćama i po broju zaposlenih. Poduzetnici kažu da će se realnije stanje u gospodarstvu vidjeti za koji mjesec, kada ostanu sami sa sobom i obvezama, bez osjetnije pomoći države.
U prvom valu krize s tržišta rada ‘otpali’ su stranci i sezonci, a manje je prilika i za mlade.
