U Hrvatskoj se gotovo 10 tisuća stanovnika izjasnilo kao Česi. Što za te hrvatske građane znači mogući referendum o manjinskim jezicima i pismu kojim se traži da nacionalna manjina ostvaruje prava na jezik i pismo kad njezini pripadnici čine najmanje 50 posto stanovništva jedinica lokalne samouprave, a ne 30 posto, kako je sada, te kako su manjinska prava regulirana u Češkoj, objašnjava češki veleposlanik u Hrvatskoj Martin Košatka.
Koji je postotak manjinskog stanovništva u Češkoj potreban da manjine dobiju pravo korištenja svog jezika u nekoj lokalnoj jedinici?
Iznosi 10 posto. Znači, ako se 10 posto stanovništva općine izjasnilo kao pripadnici nacionalne manjine, nazivi općina, njezinih dijelova, ulica, kao i oni na državnim institucijama i institucijama lokalne uprave bit će i na jeziku manjine.
Je li, općenito, podizanje praga sa 30 na 50 posto napad na prava nacionalnih manjina? Neke države imaju taj prag.
Iako su pokretači referenduma inicijativu nazvali “Vukovar – ne ćirilici”, namjeravaju ograničiti prava svih nacionalnih manjina u Hrvatskoj. To je kristalno jasno. Zbog imena inicijative te zbog načina na koji je predstavljena, mnogi koji su je podržali nisu shvatili da su potpisom zapravo izrazili želju da ograniče prava svih nacionalnih manjina koje žive u Hrvatskoj, što uključuje i češku manjinu. Zagovornici referenduma i neki političari tvrde kako će se podizanjem praga sa 30 na 50 posto Hrvatska prilagoditi nekim “EU praksama ili standardima”. No primjer Češke, gdje je granica postavljena na 10 posto, potvrđuje da su u krivu. Kad govorimo o minimalnom postotku pripadnika nacionalne manjine da bi u nekoj jedinici manjinska zajednica imala sva prava nacionalnih manjina, u državama EU ne postoji standard. Budući da je demografska slika svake države kompleksna i vrlo različita, postoje i različite prakse među članicama Unije. Stoga, prag od 50 posto sam po sebi ne bi bio problem. No kad već govorimo o standardima Unije, ako postoje bilo kakvi standardi, onda se oni odnose na kontinuirani rad na unapređenju prava manjina te na zadržavanje visokih standarda manjinskih prava. Svakako se ne odnose na uskraćivanje ili ograničavanje prava, tako da je (u slučaju referenduma, nap. a.) problem negativan smjer. U tom kontekstu, moramo spomenuti i međunarodne ugovore koje je Hrvatska potpisala te obaveze koje je preuzela u pristupnom procesu Uniji.
Kako komentirate mogući referendum?
Smatram da bi održavanje referenduma o pravima nacionalnih manjina bilo izuzetno nesretno rješenje. Stoga pozdravljam što su predsjednik, premijer i drugi političari u Hrvatskoj istaknuli slično gledište te činjenicu da Vlada pokazuje jaku želju da spriječi referendum. Predstavljanje nacrta ustavnih amandmana je pravi korak.
Što bi za češku zajednicu značilo podizanje praga na 50 posto zastupljenosti?
Na posljednjem popisu stanovništva gotovo 10 tisuća državljana Hrvatske izjasnilo se kao Česi. Uglavnom je riječ o naseljenicima pristiglim u prvoj polovini 19. stoljeća. Većina ih živi u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, u Daruvaru i oko njega. Promjena praga sa 30 na 50 posto značila bi da Česi gube pravo na dvojezične natpise, čak i u općini Končanica u kojoj su, sa 47 posto, najbrojnija nacionalna skupina.
Hoće li službeni Prag reagirati ako do referenduma dođe te ako on prođe?
Neću odgovoriti na špekulativno pitanje. Siguran sam da promjene neće biti.
---Našao se pravi za davati ovakve izjave.Koliko znadem vi ste u češkoj dali puna prava sudetskim njemcima,ciganima i hrvatima...daj molim te ne drami,znadeš vrlo dobro da prijepor oko manjinskih prava imamo samo kad su u pitanju srbi a siguran sam da i ti kao i cijela EU znade zbog čega pa stoga ne laprdaj.