Ovog će vikenda građani Srbije na referendumu glasovati o novom ustavu,
u kojem je već na početku naglašeno da je Kosovo, na kojem danas živi
oko 100.000 Srba, ali i preko devedeset posto Albanaca, "neotuđivi" dio
Srbije. Za razliku od susjednih država, nastalih nakon raspada bivše
države, u Srbiji nije teško zamijetiti nezainteresiranost za politiku.
Ljudi su nezadovoljni stanjem i, kada im se postavi kakvo političko
pitanje, uglavnom odmahuju rukom.
Međutim, to očito nije slučaj kada je riječ o Kosovu. Da bi referendum
o novom ustavu bio pravovaljan, na birališta bi morala izaći najmanje
polovica građana. Već za prvih ispitivanja javnog mnijenja pokazalo se
da barem 55 posto građana želi izaći na izbore te da taj izlazak smatra
"dužnošću". Premijeru Vojislavu Koštunici uspjelo je u kratkom roku
uvjeriti i političke stranke i stanovništvo da bi srpska pozicija kod
pregovora o budućem statusu Kosova bila "snažnija" ako Kosovo u novom
ustavu postane "neraskidivi" dio Srbije. Isto tako premijer uvjerava
javnost, da će Rusija "spriječiti" neovisnost Kosova.
Znakovito je, da je u novom ustavu i vojska dobila ulogu da brani svaki
dio neotuđivog teritorija. Što će biti ako Šešeljevi radikali koji bi,
prema istraživanjima, mogli dobiti i do 40 posto glasova, pobijede na
izborima? Kakva bi to bila prijetnja stabilnosti? Nije teško zamisliti
da u slučaju neovisnosti Kosova zatraže vojnu intervenciju pozivajući
se pritom baš na novi ustav.
Uostalom, to su već više puta najavljivali, a to bi poremetilo
stabilnost i u susjednoj Makedoniji, koja je kandidat za Europsku
uniju. Helsinški odbor je novi ustav već kritizirao, upozorivši pritom
da u ustavu nema govora o državi građana, nego da je Srbija opisana kao
država Srba i nacionalnih manjina koje u njoj žive. Nezadovoljna novim
ustavom je i Vojvodina, za koju ustav doduše predviđa gospodarsku
samostalnost, ali ne i političku.
Beograd početkom prosinca namjerava raspisati prijevremene izbore
i nije teško pogoditi da su i ustav i izbori u funkciji sprječavanja
ili barem usporavanja neovisnosti Kosova. Beograd bi mogao pritom
postići i djelomičan uspjeh jer, premda glavni pregovarač o Kosovu,
Ahtisaari, ostaje pri svojoj tvrdnji da će do kraja godine biti
donesena odluka o Kosovu, postoje predviđanja da bi se ta odluka ipak
mogla odgoditi za prvi dio sljedeće godine.
Napokon, inzistiranje na "neotuđivosti" Kosova Srbiju će znatno
udaljiti od euroatlantskih integracija. Za svakog kandidata, bilo za
Europsku uniju bilo za NATO, Zapad traži da ne postoje teritorijalni
zahtjevi, dok ih Srbija u novom ustavu unaprijed najavljuje.
PLANET POLITIKE
