20 godina poslije

Kraj podjelama: Zajedno ulažimo pa će nas posao spojiti

'18.11.2010., Dan sjecanja na zrtvu Vukovara 1991. godine, Vukovar, - Dan sjecanja na zrtvu Vukovara 1991. godine obiljezen je i na 19. godisnjicu pada Vukovara pod nazivom Vukovar - pobjednik jer je
Foto: 'Goran Stanzl/PIXSELL'
1/3
18.11.2011.
u 12:00

Hrvati i Srbi osjećaju da imaju iste probleme – nezaposlenost, recesiju, krizu

Do rata Vukovar je slovio kao jedan od najrazvijenijih gradova u bivšoj državi, ponosno noseći naziv grada zelenila, sporta i mladih. Danas, točno 20 godina nakon što je u Domovinskom ratu slomljena obrana grada i počelo progonstvo Vukovaraca, slika grada na Dunavu posve je drukčija, a lokalna zajednica i dalje se suočava s nizom problema. Gospodarstvo, nezaposlenost i stalno prisutna podijeljenost grada samo su neki od njih.

Prema ovogodišnjem popisu stanovništva, u Vukovaru živi 28.016 stanovnika, od toga 30-ak posto Srba, koji su i najbrojnija nacionalna manjina u gradu.

Osjetljiv(ij)e teme

Najjače su političke stranke u gradu SDP, HDZ i SDSS, koji se zalagao za primjenu dvojezičnosti u gradu, da ćirilica bude službeno pismo, ali i da u sklopu škola djeca srpske nacionalnosti pohađaju nastavu u odvojenim razredima. Isti je slučaj i u vrtićima, gdje su djeca također odvojena po nacionalnosti.

– To je prava katastrofa za Vukovar. Smatram da u 21. stoljeću djeca nikako ne bi smjela ni na koji način biti podijeljena i odvojena. Zanimljivo je da se inzistira na nekim podjelama iako se ista ta djeca poslije škole zajedno igraju, pa čak i posjećuju. Idealno bi bilo da djeca zajedno odrastaju i uživaju u tom bogatstvu različitosti – ističe Marija Budimir, ravnateljica Osnovne škole Siniše Glavaševića u Vukovaru.

U Zajedničkom vijeću općina, koje okuplja općine s većinskim srpskim stanovništvom, smatraju da su, unatoč svemu, Vukovarci srpske nacionalnosti i dalje građani drugog reda.

– Najbolje se to vidi pri dodjeli stanova ili zapošljavanju. Oko nekih zajedničkih komunalnih i socijalnih tema mi vrlo brzo nađemo zajednički jezik, ali kada na red dođu malo osjetljivije teme, onda sve pada u vodu. Ipak, mora se priznati da je podijeljenost danas prisutna znatno manje nego prije nekoliko godina, kada se jednostavno osjetila u zraku – kaže Dragan Crnogorac, predsjednik ZVO-a.

Vukovarci kažu da će se podijeljenost u Vukovaru najbolje osjetiti upravo danas, i to u vrijeme Kolone sjećanja. Tada u njoj neće biti gotovo ni jednog Srbina, oni će najvećim dijelom ostati kod kuće. Unatoč svemu, gradonačelnik Vukovara Željko Sabo kaže da grad uopće nije podijeljen, a da su podjele koje su i postojale nestale.

Nema incidenata

– Mislim da je Vukovar sada u fazi vraćanja povjerenja jednih u druge. Kada govorim o toj temi, uvijek ističem kako su ovdje, na sreću, izostali bilo kakvi međunacionalni incidenti i da je Vukovar jedan od najsigurnijih gradova u Hrvatskoj. U budućnosti očekujem znatnija ulaganja u gospodarstvo i iskorak kada je u pitanju obrazovanje mladih – rekao je Sabo, ističući niz pozitivnih primjera koji pokazuju, kako on kaže, da su podjele nestale.

– Danas imamo situaciju da se mladi Hrvati i Srbi međusobno žene i udaju, da se surađuje na svim razinama. Imamo i niz slučajeva zajedničkih ulaganja Hrvata i Srba. Ne smije se zaboraviti Vukovarsko veleučilište, gdje svi zajedno studiraju, kao ni brojni sportski klubovi u kojima se uopće ne gleda tko je koje nacionalnosti. Ljudima izvan Vukovara malo je poznato da je za HNK Vukovar '91. igrao niz Srba te da je čak jedno vrijeme i kapetan kluba bio Srbin. To je nama normalno – zaključio je gradonačelnik Vukovara Željko Sabo.

Ključne riječi

Komentara 71

LI
liliZG
13:00 18.11.2011.

kak se ono kaže, ne vjerujem više ni vlastitom bratu, a kamoli tuđem....

KR
krka
13:12 18.11.2011.

O.K. samo da opet ne padnu balvani i polete MIG.ovi. Sve od 1918 do danas sa Vama gospodo sve jako loša iskustva i pražnjenje Hrvatskih žepova.Hm

LO
lojtra1
12:35 18.11.2011.

Tko s vragom tikve sadi s vragom ih i bere!!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije