Zbog posljedica mraza koji je proljetos zahvatio voćke u visokoj fazi cvjetanja, jabuka je ove godine sitnija, ali jako dobre kvalitete. Vrijeme u voćnjacima upravo je idealno za berbu idareda, fujija, granny smitha i braeburna, a ranije sorte poput gale, zlatnog delišesa i jonagolda, već dominiraju na policama tržnica i trgovina – objašnjava predsjednik Hrvatske voćarske zajednice (HVZ) Branimir Markota, ističući kako su voćari na polovici berbe. Sada se, beru kasnije, tvrđe sorte, od kojih će zadnja u nizu, za 20-ak dana, bit će crips pink, inačica popularne klupske sorte pink lady, na koju u nas nitko nema licencirana prava.
Imamo dovoljno domaćih
Kako bilo, domaćih jabuka već je sada dovoljno te se voćari nadaju kako nam i ove sezone tržište neće zagušiti uvozne, nerijetko i iz lanjske berbe, kojima su uvoznici remetili tržište i zavaravali potrošače.
Kraljica voća, kojoj se od pamtivijeka pridaje zaslužena pažnja, sutra slavi i svoj rođendan – dan kada je prije više od stoljeća, 1890. godine dobila svoj datum u kalendaru koji je s godinama prerastao u Svjetski dan jabuka. Organizacija Common Ground (Zajednička tla) iz Londona još je, naime, prije 131 godinu odlučila promovirati ovu voćku, njezine zdravstvene benefite i sorte, a s vremenom su tu tradiciju počeli obilježavati diljem svijeta, od udruga do škola i vrtića. Danas je u svijetu više od 8000 različitih sorata jabuka, koje se međusobno razlikuju po okusu, slatkoći ili kiselosti, konzistenciji i sočnosti. No za koju god se odlučili, činjenica je da je to voće, koje su prema skandinavskoj mitologiji i bogovi jeli kako bi vječno ostali mladi, jedno od prvih koje su ljudi uspjeli kultivirati. Kao divlje raslo je u Europi još u pretpovijesno doba, dok je pitoma jabuka podrijetlom iz južnog Sibira i Azije.
Ne kaže se uzalud kako “jedna jabuka na dan tjera doktora iz kuće van” s obzirom na to da je i danas važan dio ljudske prehrane – prava mala riznica zdravlja, vitamina i minerala, koji pozitivno utječu na naš organizam, sprečavaju umor i gubitak koncentracije. Voćka iz porodice ruža sadrži čak i serotonin, poznat kao “hormon sreće”. U jabuci ima i do 40 mg vitamina C, potom vitamina A, E, B1, B2, B6 i beta-karotena. Sadrži i minerale kalij (100 do 180 mg) te kalcij, fosfor, magnezij i željezo, a bogata je i polifenolima koji imaju snažnu antioksidativnu aktivnost. Svega 100 grama jabuke sadrži 3,3 grama dijetalnih vlakana, što je više od 10% preporučene dnevne količine. Zahvaljujući pektinu, jabuka stvara dodatni osjećaj punoće i sitosti, a kako sadrži i monosaharid fruktozu, može zadovoljiti našu želju za slatkim, bez velikih promjena u koncentraciji glukoze u krvi. Zato je idealna kod većine dijeta. Novija istraživanja potvrdila su kako taninska kiselina sadržana u jabuci značajno utječe na metabolizam masti i onemogućuje njihovo taloženje u jetri. Jabuka pozitivno djeluje i na srce i krvožilni sustav. Izvrsna je za probavu, smanjuje rizik od karcinoma debelog crijeva, a kako jača naš imunitet, vrlo je učinkovita i u borbi protiv virusa, bakterija i slobodnih radikala. Neki stručnjaci tvrde kako jabuka bolje pomaže protiv karijesa od pranja zubi. S druge strane, riječ je o voću koje najdulje može ostati svježe, a najukusnije je od listopada do travnja. U hladnjaku se može čuvati nekoliko tjedana u papirnatoj ili plastičnoj ambalaži. Jabuke, naime, oslobađaju plin eten koji pospješuje zrenje ostalog povrća ili voća koje čuvamo u hladnjaku.
– Kod nas se prvom klasom smatra jabuka promjera od 75 do 85 mm, no to nema veze s kvalitetom – objašnjava Markota šaleći se kako veličina jabuka ove godine odgovara više skandinavskim standardima, koji cijene sitniju jabuku. Naglašava kako su ekološki i klimatski uvjeti u Hrvatskoj optimalni za proizvodnju vrhunskih jabuka. Imamo sve potrebno – obilje sunca, kvalitetnu zemlju i okoliš koji nije zagađen prekomjernom uporabom zaštitnih kemijskih sredstava.
Ukupan urod jabuka ove godine bit će oko 60.000 tona, što znači da su jabuke, uz mandarine, jedino voće kojim potpuno možemo zadovoljiti vlastito tržište. Zapravo, prema riječima upravitelja proizvođačke organizacije JabukaHR Luke Cvitana, potreba za uvoznom jabukom ne bi trebalo biti sve do početka turističke sezone u lipnju, osim za deficitarnim sortama koje se u nas ne proizvode. Računa se kako je od ukupnog uroda oko 15% industrijske jabuke, koja će završiti u prerađivačkoj industriji, u kompotima, džemovima, jabučnom octu... Jedino što je u voćnjacima već nekoliko godina zaredom prisutan trend manjka radne snage pa domaće jabuke u većim voćnjacima sve češće beru Indijci, Nepalci, Filipinci, Pakistanci... Berba u cijeni kilograma domaće jabuke čini pola kune, proizvođač ukupno dobiva 3-4 kune u otkupu, ovisno o sortimentu, a na policama trgovaca košta od 6,99 na akciji do 9,99 kn/kg, ističe Markota. Neki OPG-i su pak berbu spojili i s turističkom ponudom, zovu turiste u pomoć ili pak građane da si uz povoljnu cijenu od svega nekoliko kuna za kilogram sami naberu koliko mogu ponijeti.
Naše jabuke su uvijek svježe
Prošle i pretprošle godine građani su na CroAgru najpopularnijom sortom u nas proglasili fuji jabuku. Unazad nekoliko godina sve je dominantnija gala, dok su idared i zlatni delišes tradicionalno među najtraženijim sortama u nas. Sve popularniji je granny smith, koji je zbog manjih količina šećera idealan za smoothieje i dijetalnu prehranu, kao i pink lady (crips pink) i jonagold (sočne i “prskave”, ali nešto mekše jabuke), dodaje Markota. Od novijih sorti sve popularniji je topaz, braeburn (koji može dugo stajati), crveni delišes, jonaprince i pinova.
No koju god sortu odabrali, potrošači moraju znati kako je jabuka iz hrvatskih voćnjaka svježa. Zbog kratkih transportnih putova od voćnjaka do stola, koji znatno manje opterećuju okoliš, bere se u optimalnoj zrelosti, umjesto da, kao većina uvoznih, dozrijeva u hladnjači. Jabuke 20-ak ozbiljnih proizvođača, članova JabukaHR-a, doznajemo od Cvitana, ove sezone nose i nacionalnu oznaku, naljepnicu “Dokazana kvaliteta – Hrvatska” Ministarstva poljoprivrede – nadstandard koji potrošačima jamči dokazanu sljedivost (hrvatsko podrijetlo) tijekom cijelog postupka proizvodnje i/ili prerade, te višu kvalitetu proizvoda, koju je prije stavljanja na tržište provjerilo ovlašteno kontrolno tijelo.
U postupku dobivanja oznake još je 50-ak komercijalnih proizvođača, kao i priprema realizacije izgradnje logističko-distributivnih centara, 6-8 njih u Hrvatskoj, u vrijednosti većoj od 600 milijuna kuna. Voćari očekuju da će oni konačno biti u rukama udruženih proizvođača, a ne kao dosad, trgovačkih društava otkupljivača i lokalne samouprave, zbog kojih su često gubili na zaradi.
Hura urodile su domaće jabuke, sad će cijena pasti na 30 Kn kila. Kao i talijansko grožđe po samo 35 kn, valjda ih bere sama kraljevska plemićka svita.