U hrvatskim voćnjacima već je živo, gala se u nekim nasadima bere već od kraja srpnja, što voćari ne pamte – još samo kad bi se i pošteno vrednovala. Na snazi je, naime, i dalje Vladina odluka o ograničavanju maksimalne maloprodajne cijene upravo te sorte na policama trgovaca – i to na najviše 1,39 eura (a lani se na početku berbe do rujanskog paketa Vlade prodavala i za 1,50-1,70 eura), što je problematično s obzirom na opće okruženje, upozoravaju. Stoga su prema ministarstvima gospodarstva i poljoprivrede odaslani prigovori voćara kojima se ukazuje na besmislenost limitiranja krajnje maloprodajne cijene jedne sorte, koja u konačnici determinira i ostale cijene jabuka na tržištu, kaže predsjednik Hrvatske voćarske zajednice (HVI) Branimir Markota.
Trenutačna otkupna cijena gale u Hrvatskoj se u tako u prosjeku kreće 50-55 centi, za prvu klasu oko 65, no sve ispod 65-70 centi premalo je da bi se kompenzirali rizici proizvodnje konzumne jabuke zbog klimatskih promjena te velikih problema s radnom snagom i zaštitnim sredstvima, upozorava Markota. Zapravo bismo trebali biti i sretni što ćemo, prema procjenama, kraljice voća imati oko 7,5% manje nego lani, oko 61 tisuću tona, od čega oko 30% industrijske jabuke, dok su neke europske velesile u uzgoju jabuka, Austrija, Belgija, Češka, Njemačka, Poljska... ove godine podbacile. Najskromniji urod mogu očekivati Česi – i 76,3% manji nego lani, a Poljska, ne samo da će, primjerice, imati 27% manje jabuka nego lani, nego će i više od 65-70% uroda završiti u procesnoj industriji, doznajemo od Markote.
Na nedavnoj konferenciji Prognosfruit 2024. Svjetskog udruženja proizvođača jabuka i krušaka (WAPA) u Budimpešti čulo se naime kako će se na području EU ove godine ubrati oko 10,2 milijuna tona jabuka, što je za oko 11,3% manje nego godinu ranije te 13,6% manje od trogodišnjeg prosjeka pa se sve više govori o problemu dohodovnosti u toj grani voćarstva i sve manjoj proizvodnji.
- U većini članica berba je počela 10-ak dana ranije nego prošle godine, vegetacijsku sezonu su obilježile nepogode kao mraz i tuča te najezde insekata i drugih nametnika za što ima sve manje zaštitnih sredstava - ističe Markota. Prognoze su tako kako će u novoj sezoni najviše, i za 30% podbaciti crvene sorte, kojih dozrijevanje i obojenost determinira sve toplija klima – gala, idared, jonagold, jonagored, jonathan, ligol, jonaprince, pinova... pa bi domaće gale, koja je i više nego podcijenjena, dosta moglo završiti u inozemstvu. Vrlo dobro se u urodu drže (imaju manji pad uroda samo cca 10%) sorte kao što je zlatni delišes, fuju, grany smith i pink sortiment. Markota objašnjava kako proizvodnja jabuka u EU pokazuje dosta velike oscilacije koje su uglavnom u korelaciji s klimatskim uvjetima vezanim za proizvodnju, ali u određenom dijelu i tržišnim kretanjima potražnje za voćem. Što se tiče ekološke proizvodnje, ona je manja za 10-ak posto u odnosu na prethodnu godinu, što je opet prvenstveno posljedica klimatskih promjena, dok je učešće organske proizvodnje cca 5,7% ukupne proizvodnje jabuka.
VEZANI ČLANCI:
- Zbog specifičnosti proizvodnje, prvenstveno klimatskih utjecaja, sve manjeg broja dozvoljenih zaštitnih sredstava, kao i (ne)mogućnosti pobiranja jabuka u optimalnim "prozorima" berbe zbog kratkoće vremena i nedostatka radne snage (nema strojnog branja jabuka) od ukupno ubrane jabuke u Europi oko 40% završi u tzv. industriji za proizvodnju prvenstveno jabučnog koncentrata, alkohola i octa, a ostalih cca 60% na policama kao konzumna jabuka za stanovništvo - priča Markota. Dodaje kako su zalihe iz sezone 2023./24. u hladnjačama vrlo male, realne su mogućnosti i izvoza u neke vaneuropske zemlje pa bismo mogli zaključiti kako bi proizvođači mogli biti zadovoljni početkom nove sezone. No s cijenama prošlogodišnje jabuke teško da je takvo što moguće. Stručnjaci WAPA-e procjenjuju se da bi proizvođačke cijene trenutačno trebale biti minimalno 20 centi više po kilogramu (20 eura/100 kg) nego su bile lani kako bi proizvodnja uopće opstala, te je evidentno kako će i maloprodajne cijene slijediti taj trend jer jabuka kao voćka nema alternativu u gotovo svakodnevnoj prehrani, napominje Markota.
U EU je prosječna cijena jabuka na policama oko 2 eura, a klupskih sorti i ekološke proizvodnje oko 3 eura/kg. Tržišni analitičari ističu kako prodajne cijene, bez obzira na njihov rast koji će se nastaviti, nisu determinator potrošnje jabuka jer se, unatoč tome, ne osjeća se neki veći udar na potrošnju. Postojeće cijene su, tvrdi Markota, apsolutno primjerene za jabuku kao izuzetno kvalitetnu voćku u svim nutritivnim i zdravstvenim svojstvima te je zaključak da je utjecaj maloprodajnih cijena jabuka na potrošnju nizak. Na tržištima Europe, prvenstveno Italije, procjenjuje se otkupna cijena gale u kalibrima iznad 70 mm, dobre obojenosti, po cijeni od 75-90 eura za 100 kg, kaže Markota. U Hrvatskoj se početne cijene otkupa za prvu klasu jabuke gala kreću oko 65 eura za 100 kg.
- Stanja zaliha jabučnog koncentrata uvjetovat će cijenu tzv. industrijske jabuke za sezonu 2024/25. Predviđa se da bi cijena mogla rasti na oko 250 eura po toni što je cca 25% više od prošlogodišnjih cijena - napominje naš sugovornik. Najbolja proizvodnja jabuka u zadnjih 10 godina u EU je zabilježena 2018. - više od 13,2 milijuna kilograma, a otada pada, prema procjenama od oko 10% godišnje. Hrvatska je 2018. godine zabilježila urod od 86 tisuća tona, lani 66 tisuća. Gledajući količinski daleko najviše jabuka u EU proizvedu Poljska, Italija i Francuska – ukupno oko 7,6 milijuna tona, što je 66% ukupne europske proizvodnje. EU je drugi najveći svjetski proizvođač jabuka iza Kine koja ubere oko 45 mil. Tona. Slijede Turska s 4,8 mil. te SAD s 4,3 mil. tona godišnje. Potrošnja jabuka po stanovniku u EU kreće se oko 15,5 kg godišnje, a u Hrvatskoj 12,2 kg.
GALERIJA Tko kaže da nema turista? Pogledajte prizore iz Zadra, gradski most premalen za sve posjetitelje
