Ugovorena premija osiguranja za HZZO-ovo dopunsko zdravstveno osiguranje u 2015. godini iznosila je 2,182.178.040 kuna i to je novac koji itekako zanima privatne osiguravateljske kuće. Je li zbog toga aktualna zdravstvena administracija odlučila dići cijenu dopunskog zdravstvenog osiguranja za trideset posto i zamiješati tržišne karte, pod izlikom solidariziranja s osjetljivim skupinama?
Iskaznicu dopunskog zdravstvenog osiguranja nacionalnog osiguravatelja ima oko 90 posto osiguranika, dok ostatak od desetak posto dijeli nekoliko privatnih osiguravajućih kuća. Poskupe li police Zavoda sa 70 kuna na 89, otvara se lov na osiguranike. Police su često namijenjene prema životnoj dobi i njoj procijenjenom zdravstvenom riziku pa se mlađim osobama nude one jeftinije, tako da će mnogi prijeći k drugom osiguravatelju. A kad prijeđu mlađi osiguranici, ostaju stariji i bolesniji, samim time i "neisplativiji".
O prepuštanju dopunskog zdravstvenog osiguranja privatnicima dugo se govori, a prema nekim informacijama privatni su osiguravatelji sada napokon izlobirali dogovor. Tim tvrdnjama u prilog ide nekoliko činjenica. Jedna je svojevrsna naglost kojom se išlo s novom odlukom. Donijeta je nakon što je već usvojen plan za 2016. godinu koji takvo povećanje ne predviđa, kako je upozorio i SDP-ov zastupnik Grbin, a iako HZZO-u još nije naložio da podigne cijenu police, resorni ministar ponavlja da bi nova mjera trebala stupiti na snagu 1. svibnja. Detalje te po osiguranike značajne mjere ne zna, pa tako ni hoće li se odmah s datumom stupanja mjere na snagu ići u promjene ugovora ili tek po njihovu isteku. Moglo se jučer čuti i kako neki od privatnih osiguravatelja već imaju svoje kalkulacije o novim cijenama, pa je bilo nužno da prvo poskupe police HZZO-a.
Prezentirajući razloge poskupljenja, ministar je jučer spomenuo i cijenu dopunskog osiguranja u susjednoj Sloveniji koja iznosi 28 eura odnosno dvjestotinjak kuna (uz prosječnu plaću od nešto više od tisuću eura i prosječnu mirovinu od oko 563 eura). Međutim, pozivanjem na slovenske podatke podsjeća na primjer tamošnjeg državnog osiguravatelja koji je dopunsko zdravstveno osiguranje prepustio privatnicima, što je poslije okarakterizirano kao loš potez.
– Osnivanje dopunskog osiguranja 1992. godine kompenziralo je nedostatak novca u sustavu, a da je tako ostalo, svi bi viškovi koji se ondje stvore bili plasirani u osnovno zdravstveno osiguranje pa bi cijeli sustav bio stabilniji – izjavio je prije dvije godine dr. Samo Fakin, direktor Zavoda za zdravstveno zavarovanje. On je tada rekao i da nije EU natjerala Sloveniju da svoje dopunsko preda u ruke privatnika, već su to učinili domaći političari. Baš kako se prije dvije godine pokazalo da Europska komisija nije tvrdila da HZZO ne smije raditi s dopunskim osiguranjem. Hoće li se po sličnom scenariju sada razdijeliti i kolač u Hrvatskoj? Sudeći po reakcijama umirovljenika, oni će svoje ogorčenje takvom podjelom izraziti na ulicama.
>> Nakić: Povećanjem cijene dopunskog zdravstvenog do većih prihoda
>> Udar na džep pacijenata, zdravstvo sve manje dostupno
