Najava otvaranja novih medicinskih fakulteta u zemlji bez sumnje je uzburkala akademsku medicinsku zajednicu; s jedne strane dekani četiriju “hrvatskih medicina” jasno su iznijeli svoj stav u zaključcima dekanske konferencije dok se s druge neslužbeno može čuti kako su pojedina sveučilišta kojima je u planu pokretanje vlastitog studija medicine već u “lovu” na nastavne kadrove.
Upisne kvote podignute 2019.
Prvo sveučilište koje je javno iznijelo svoj plan osnivanja medicinskog fakulteta jest ono pulsko, a sa spomenute konferencije moglo se, podsjetimo, čuti da isti plan imaju i varaždinsko Sveučilište Sjever te Hrvatsko katoličko sveučilište u Zagrebu.
Neslužbena je informacija da su pojedini liječnici, odnosno profesori, ponajprije oni pred mirovinom, u pregovorima za rad na novim medicinskim fakultetima. Dekanski zajednički zaključak pak jest da potrebe za novim studijima medicine u Hrvatskoj nema, da povećane upisne kvote odgovaraju svim standardima te da liječnika neće nedostajati.
– Nemam ništa protiv da se radi, ali da se radi na sustavan način. Podaci govore da će, prema sadašnjim zakonima, u idućih deset godina u mirovinu otići četiri tisuće liječnika.
Četiri medicinska fakulteta u zemlji godišnje daju od 500 do 550 diplomanata.
Prema tome, uz dobru strategiju njihova daljnjeg napredovanja, liječnika neće nedostajati. Nitko nema ništa protiv napretka, ali se kao društvo moramo dogovoriti i definirati koliko nam kojih specijalista treba i gdje – objašnjava prof. dr. sc. Tomislav Rukavina, dekan Medicinskog fakulteta u Rijeci.
Stav je to i dekana ostalih triju medicinskih fakulteta u Hrvatskoj (Osijek, Split i Zagreb) u čijem zaključku stoji da objektivna potreba za dodatnim školovanjima liječnika ne postoji.
Navode da su upisne kvote podignute 2009. godine upravo zbog predviđanja da će se dogoditi manjak liječnika, što je takvim potezom spriječeno. Osim toga, jasno je da s četiri medicinska fakulteta službeno nisu kontaktirali iz sveučilišta koja namjeravaju ustrojavati svoje medicinske studije.
Kako nam kažu sugovornici, izvan pravila i tradicije jer je primjerice zagrebačka medicina osnivala i sudjelovala u pokretanju splitske i osječke, a sva ta četiri medicinska fakulteta u Hrvatskoj pokretali su mostarsku medicinu.
Tko će to financirati?
Svejedno jagma za profesorskim kadrom već je krenula, a svi su složni u tome da dovoljno stručnog kadra nema ni za postojeće četiri medicine.
Pitanje o kojemu se još javno ne govori, nadalje, jesu financije; jasno je da je medicina skup i zahtjevan studij, k tomu još “razapet” između dvaju Ministarstava, tko će to financirati? Niz je tu pitanja o kojima će zdravstvena vlast zasigurno morati povesti računa.
Dotad iz Pule poručuju da nastavljaju dalje sa svojim planom.
– Uvijek se za uvođenje novih programa očekuje inicijalna začuđenost i otpor prema promjeni. Nas kao ustanovu i naše sveučilište ništa ne sprečava u tome. A ako imamo dovoljno doktora, onda neka se institucije zadužene za stvaranje normativa odrede prema tom pitanju – komentirala je ravnateljica pulske bolnice dr. Irena Hrstić.
>> Pogledajte video - Maketa prve hrvatske podmornice koja će se uskoro graditi
