Tempo gospodarskog oporavka se usporava, procjenjuje Europska komisija u novoj gospodarskoj prognozi za Hrvatsku, objavljenoj jučer u Bruxellesu u zimskom paketu gospodarskih prognoza za sve države članice EU. Nakon rasta od 3,2 posto u 2016., očekuje se da je i u 2017. hrvatsko gospodarstvo nastavilo rasti istom stopom za 3,2 posto, no u 2018. stručnjaci Komisije prognoziraju 2,8 posto, a u 2019. 2,7 posto rasta.
Tim tempom hrvatsko će gospodarstvo krajem 2019. doseći razinu koju je imalo prije globalne recesije, koja se u Hrvatskoj počela osjećati krajem 2008. i iz koje je Hrvatska izašla na prijelazu između 2014. i 2015. godine.
Rumunjskih rekordnih 6,7%
Hrvatsko gospodarstvo, dakle, ulazi u četvrtu godinu oporavka, a Komisija u novoj prognozi ponavlja očekivanje da rast bude “čvrst i široko utemeljen”. No, premda stručnjaci EK uočavaju snažnu gospodarsku aktivnost u Hrvatskoj u prva tri kvartala 2017., neki indikatori upućuju na to da se dogodilo usporavanje u posljednjem kvartalu prošle godine, koje će se vjerojatno preliti i na 2018. godinu.
Za usporedbu, Slovenija raste 4,2 posto ove godine, Mađarska 3,7 posto, Austrija 2,9, Slovačka 4 posto, Bugarska 3,7 posto, a Rumunjska se nakon prošlogodišnjih rekordnih 6,7 posto “spušta” na stopu godišnjeg rasta od 4,5 posto. Glavni motor rasta u Hrvatskoj je privatna potrošnja koju potiču “rastuće plaće i zaposlenost”, no investicija nema u tolikoj mjeri jer ih je usporila kriza povezana s prehrambenim i trgovačkim divom Agrokorom, dodaje se u dokumentu Komisije.
U nešto optimističnijem tonu najavljuje se da će se investicije povećati zbog pojačane kreditne aktivnosti u korporativnom sektoru. “Premda, ishod Agrokorova operativnog i financijskog restrukturiranja i dalje predstavlja rizik”, pišu ekonomski prognozeri Komisije. Oni potvrđuju da je turistička sezona bila rekordna, ali i da je izvoz robe imao snažne pokazatelje. Zaposlenost se povećava, a ranije zabilježeni veliki padovi stope nezaposlenosti sada bi se mogli stabilizirati jer se očekuje usporavanje ekonomskih migracija u inozemstvo.
Prilika za provođenje reformi
Čitav paket zimskih ekonomskih prognoza pokazuje da i cijeli EU i njegov središnji dio, europodručje, u 2017. ima prosječnu stopu rasta od 2,7 posto, što je najbrži zabilježen rast u posljednjih deset godina.
– Ova prilika za provođenje reformi neće ostati otvorena zauvijek: trenutak za donošenje potrebnih, ambicioznih odluka o jačanju ekonomske i monetarne unije je sada – komentirao je europski povjerenik za ekonomiju i financije Pierre Moscovici.
Bitno je što se Europa nalazi u pozitivnom ciklusu te će gospodarstva članica Europske unije ostvariti visoke stope rasta, prokomentirao je Zdeslav Šantić, analitičar Splitske banke. Dvije trećine hrvatskog izvoza odlaze upravo u EU, a europski građani dominiraju i među turistima.
– Inflacijski pritisci ostaju relativno skromni tako da neće biti potrebe za znatnijim stiskanjem monetarne politike – komentira Šantić. Prognoze za Hrvatsku slične su dosadašnjima, čeka nas blago usporavanje, no ostaje činjenica da hrvatska ekonomija kaska za usporedivim gospodarstvima. Premda izvoz značajno raste, njegov doprinos ostaje neutralan na BDP zbog rasta uvoza. Potrošnja i dalje ostaje generator rasta. (ljg)
kad ima balkanska država Agrokor za "glavni" motor.... "svjetlim suncem obasjana, ponosito srid balkana..."