Nijedne godine zima nije izostala pa neće ni ove, pitanje je samo koliku ćemo dotad zbrajati štetu, kaže predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić komentirajući najave meteorologa da bismo pravu zimu mogli čekati do veljače. Toplo vrijeme koje ne štedi ni sjever Europe, pa i iz središta Stockholma stižu fotografije procvjetalih trešanja i ptica selica, na slavonskim je i baranjskim njivama razbujalo pšenicu, ječam i uljanu repicu.
Svako zlo za neko dobro
– Dogodi li se naglo zahladnjenje, štete će biti velike – strahuje Brlošić.
Dodaje i kako je, nasreću, barem zimska brazda odrađena kako treba jer su u to vrijeme temperature bile ispod ništice. No, nakon sušne jeseni na njivama su izostali i voda i magla koji bi, uz niske temperature, prirodno potamanili poljske miševe pa i oni ovih dana zadaju glavobolje poljoprivrednicima. Voćke, poglavito u Dalmaciji i Istri, bubre i pupaju pa više nemaju hormona, tzv. kočničara buđenja, koji bi u slučaju zahladnjenja zaustavili njihov rast i kolanje sokova. Već na temperaturama od pet ili deset stupnjeva ispod ništice prijeti smrzavanje čitavih grana, ne samo pupova, objašnjava voćar Frane Ivković.– Kod procvjetalih trešanja, jabuka, šljiva… cvijet propada već na dva Celzijeva stupnja ispod ništice te je posve realno očekivati da će sve to utjecati i na rodnost. U slučaju normalne zime, voćke, koje bi tada bile u fazi mirovanja, ugrozile bi tek temperature ispod 25 Celzijevih stupnjeva, što se sada događa u SAD-u i Kanadi te prijeti stradavanjem čitavih plantaža. To znači da će te zemlje ove godine povećano i uvoziti – objašnjava Ivković.
Poslovica da je svako zlo i za neko dobro u hrvatskom voćarstvu pak ovih dana znači kako su „visoke“ temperature tla iznad sedam stupnjeva idealne za orezivanje, čak i sadnju voćaka, što se inače obavlja u ožujku.
– Nikad se dosad nije dogodilo da smo sadili voćke oko Božića ili Nove godine. Korijen sad „radi“ i takva će biljka, i u slučaju da konačno stignu niske temperature, u proljeće bez problema nastaviti rasti – tvrdi Ivković.
No, Ivkovićeva optimizma i te kako nedostaje dalmatinskim pršutarima i slavonskim proizvođačima šunke i kulena, koji se zbog vlage i topline lako kvare. Mali traže pomoć velikih i suvremenih koji za takve probleme ne znaju jer proizvode u kontroliranim uvjetima. Spašavaju ih koliko mogu „udomljivanjem“ u vlastitim pogonima, dok se puno njih protiv južine bori sobnim ventilatorima i dimom iz piljevine.
Pomor veći od 30 posto
U košnicama pčelara pak ovih dana masovno ugibaju pčele koje misle da je proljeće pa izlaze iz košnica. Vani ne pronalaze hranu, pa troše zalihe iz košnica, a neke su dezorijentirane pa se ne znaju ni vratiti u košnice. Na kontinentu je navodno pomor u košnicama veći od 30%. Neprirodno visoke temperature pogodne su i za razvoj bolesti u pčelinjacima. Iz Hrvatske poljoprivredne agencije apeliraju na sve pčelare koji imaju problema da im se jave kako bi zajedno riješili problem. Damir Rogulja iz udruge Pčelinjak kaže da tužne vijesti o pčelama stižu sa svih strana, i iz ostatka Europe. Za pomor pčela, osim južine, odgovorni su, smatra, i parazitarna bolest nozemoza te varoa, zbog loše kvalitete lijeka prošle sezone. Desetkovali su ih i agresivni pesticidi. Neonikotinoidi su u EU zabranjivani još prije nekoliko godina, a mi smo čekali ulazak u EU da bismo ih zabranili.
– Sve to oslabilo je pčelinje zajednice koje će s mladim leglom teško preživjeti ulazak u hladnije razdoblje – tvrdi Rogulja.
Znači u tekstu se radi o slavonskoj šunci ali mi nije jasno zašto u naslov ulazi pršut? Zar šunka nije dovoljno dobra? Vjerujte mi d arazlike nema ako je odrađen posao soljenja i sušenja kako treba