Nije vijest kad pas ugrize čovjeka, nego kad čovjek ugrize psa! Tako bi se nekako moglo gledati i na jučerašnji top-događaj u hrvatskom financijskom svijetu – prvu pozajmicu viškova iz državne riznice bankarskom sektoru – jer je u ravnini vijesti da je čovjek ugrizao psa. Godinama su krediti išli u drugom smjeru, a rezultat višegodišnje politike zaduživanja izbijanje je zemlje u sam vrh europskih rekordera po rastu javnog duga. Vlada se dugo hvali odličnim priljevom novca u državnu blagajnu, a da bi to nekako i potvrdila, Ministarstvo financija odlučilo je 715 milijuna slobodnih kuna iznijeti na tržište novca. To je mjesto na kojemu pravo sudjelovanja imaju samo država i financijske institucije, kratkotrajna posudba ugovorena je na mjesec dana, a dosad su se na slične kreditne aranžmane plaćale godišnje kamate od 1,5 posto.
Tko god je trebao novac, dobio ga je jeftino, država će naplatiti oko 830 tisuća kuna kamata, i sve bi to bilo dobro da se ne radi o sitnišu u odnosu na jedanaest milijardi kuna godišnjeg proračunskog troška za kamate. Sudionici tržišta zbog profesionalne korektnosti ne žele reći kojoj je banci "zafalio" milijunski keš za dnevne obaveze, no ima i mišljenja da iza ove neobične transakcije stoji prijateljski predizborni dogovor, a ne neka prijeka potreba banaka da se zadužuju kod države. Uostalom, državni je HPB jedini na skliskom terenu kad su u pitanju minimalne bankarske rezerve, a Vlada mjesecima traga za novcem kojim će ga dokapitalizirati. Pojavljivanje državne riznice u poziciji zajmodavca mogao bi biti i manevar ministra financija Borisa Lalovca da dan uoči nametanja zakona o konverziji kredita u švicarskim francima pokaže kako se on i banke ne gledaju uvijek preko nišana.
Simbioza banaka i države nije od jučer, jer jedni uz druge odlično žive, a nakon što su posustali i građani i tvrtke, država je ostala najsigurniji bankarski klijent. Neki kažu da je poticaj za izlazak države na tržište novca došao iz bankarskog sektora jer su se u zadnje vrijeme pojavili manjkovi, ali su prošli bez intervencije središnje banke. Lijepo je to kad država ima viškova kojima može intrevenirati i utjecati na stabiliziranje kamatnih stopa. Čak ni u predizborno vrijeme političari ne smiju smetnuti s uma da je najpozitivniji doprinos koji država može dati tržištu popravljanje kreditnog rizika i spuštanje deficita i javnog duga u prihvatljive okvire.
>> Država posudila bankama 715 milijuna kuna
neko mora platit a platit ce narod,ko moze uzeti novac privatnoj banci,jedino populisti ali na rjecima samo ka milanovac i lalovac