Ima i toga

Lani je u županiji 240 muškaraca u svađi izvuklo deblji kraj

\'021009 RIJEKA REGIJA NASILJE U OBITELJI\'
24.02.2011.
u 17:39

Nisu svi zlostavljani muškarci žrtve nježnijeg spola, ima i sukoba između oca i sina, a muških je poziva SOS telefonu u ukupnom broju poziva – 10%

Iako su žene najčešće žrtve obiteljskog nasilja, zbog njega trpe i muškarci. U čak četvrtini slučajeva obiteljskoga nasilja koji su se lani dogodili u Sisačko-moslavačke županije, što je više nego prijašnjih godina, žrtva su bili muškarci. Naime, u 971 prekršaju povezanom uz nasilničko ponašanje u obitelji 2010. oštećeno je 240 muškaraca.

Konstantni rast

U 2009. zabilježeno je 112 slučajeva nasilja u obitelji više, a žrtava muškaraca bilo je manje, 213, koliko ih je bilo i 2008. Lanjski porast tako je dosegnuo 12,7 posto. Iako u svakom slučaju nasilja u obitelji ne dolazi do kaznenog djela, i u tom segmentu ima "grubih" žena. Među 57 počinitelja nasilničkih kaznenih djela 2008. bilo je devet žena, a 2009. pet žena zlostavljačica u 32 djela. Ipak, kaznenih djela nasilničkog ponašanja u obitelji najviše je bilo 2005., kada je zabilježeno 149 slučajeva nasilja u obitelji i sedam zlostavljačica. Lani je broj takvih kaznenih djela pao na 27, podaci su to PU sisačko-moslavačke.

Najsvježiji primjer je prošlomjesečni fizički sukob mladih supružnika pred dvogodišnjim djetetom, pri čemu su oboje teško ozlijeđeni, i oboje su zadržani u zatvoru idućih 15 dana. Mjesec dana prije u mjestu Dumače žena je pod utjecajem alkohola verbalno vrijeđala supruga te je uhićena. No, zlostavljači muškaraca u obitelji nisu samo žene. Često su to i djeca ili pak roditelji. Tako je lani početkom prosinca 41-godišnjak iz Siska u obiteljskoj kući nekoliko puta šakom u glavu udario svoga oca. Muškarci se mogu javiti na SOS telefone koji su uglavnom rezervirani za žene, a na području Siska djeluju dvije takve udruge, Centar za žene Adela i Agencija lokalne demokracije.

– Deset posto ukupnog broja su pozivi muškaraca. Uglavnom zovu zbog skrbništva ili kad žene za brakorazvodne parnice ili unatoč sudskoj odluci ne dopuštaju očevima da viđaju djecu. Neki pak ne mogu ostvariti svoja imovinska prava, a ponekad zovu i očevi koji imaju problema sa starijom djecom koja s njima žive – kaže predsjednica ALD-a Sisak Paula Raužan.

I jedni i drugi su žrtve

Zanimljivo je istraživanje lani provela voditeljica udruge Novi život za savjetovanje u vezi s brakom i obitelji mr. sc. Daša Poredoš Lavor. Fizičkome zlostavljanju tako uvijek prethodi poremećena komunikacija, svađe, razbijanje predmeta, prijetnje, a najčešći uzroci sukoba su novac, djeca i aktualna politička zbivanja. – U Hrvatskoj još nema sigurne kuće u klasičnome smislu za muškarce. Oni se često koriste internetom, blogovima i chatom u potrazi za pomoći, ali nerado otkrivaju identitet. U Novi život dolaze muškarci osobno, no često zatraže i savjet telefonom, i vrijeme je da shvatimo da i žene i muškarci mogu biti žrtve obiteljskog nasilja – kaže mr. sc. Daša Poredoš Lavor.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije