Teško je predvidjeti kad će epidemija doći do vrhunca, a i to će sigurno biti u različito vrijeme u različitim dijelovima Hrvatske. Zbog gustoće naseljenosti i dinamike kretanja populacije, može se očekivati da će se to prvo dogoditi u Zagrebu. Iz primjera drugih gradova u svijetu naučili smo da epidemija usporava nakon što je zaraženo oko 30 do 40 posto populacije. Tada svaki onaj tko je već prebolio bolest postaje "brana" daljnjem širenju virusa i epidemija postupno zamire. Nažalost, u Hrvatskoj se ne provodi sustavno ispitivanje postotka zaraženih u populaciji, tako da to možemo samo procjenjivati iz postojećih brojeva – kaže znanstvenik prof. dr. Gordan Lauc za Večernji list. Jučer je objavio da je moguće da je trenutačno u Zagrebu između 50.000 i 100.000 zaraženih, što je izazvalo brojne reakcije.
Može li, zamolili smo ga, pojasniti tu projekciju?
– Broj potvrđenih novozaraženih u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji jest oko 400 na dan i raste. Prosječno vrijeme od infekcije do pozitivnog testa je oko sedam dana, dakle možemo biti dosta sigurni da je broj potvrđeno zaraženih, dakle onih koji su potvrđeni prošli tjedan i koji će biti potvrđeni sljedeći tjedan, negdje oko 6000. Stvarni broj zaraženih ne znamo i možemo ga samo procjenjivati na temelju istraživanja na drugim mjestima u svijetu. Gotovo sva takva istraživanja pokazala su da je broj stvarno zaraženih najmanje deset puta veći od broja potvrđenih zaraženih, dakle vjerojatno negdje između 50.000 i 100.000 ljudi - ističe.
Video: Ministar Božinović: Maske su izraz naše solidarnosti i poštovanja prema drugima
Kad bi broj zaraženih mogao početi padati?
– Ključni podatak koji će odrediti kad će epidemija u Hrvatskoj početi usporavati jest broj ljudi koji su do sada preboljeli COVID-19, a da to nisu znali. Kako se epidemija više-manje slobodno širi Hrvatskom od lipnja, a posjetilo nas je i sedam milijuna turista, osobno se nadam da smo imali veliki ljetni val i da bismo možda već za koji tjedan mogli osjetiti značajno usporavanje, prvo u Zagrebu, a onda i u ostatku Hrvatske. Nešto slično vidimo u Srbiji. Ako tog ljetnog vala nije bilo, vjerojatno ćemo pratiti dinamiku rasta koju vidimo u Češkoj, Slovačkoj, Poljskoj ili Mađarskoj, s više oboljelih, teško bolesnih i umrlih – napominje.
– Epidemiju u ovakvom obimu nije moguće držati pod kontrolom, već se može samo pokušati održavati podnošljiva brzina širenja samoizolacijom zaraženih i njihovih kontakata ili generalnim promjenama u ponašanju ljudi. U ranoj fazi epidemije iznimno je važno testiranje i izolacija slučajeva, što nas je spasilo od puno većeg prvog vala. Danas takav pristup nema velik učinak jer se lovi samo manji dio slučajeva, kaže, dok većina i njihovi kontakti ostaju neprimijećeni. – U tom kontekstu mislim da je određeni broj zatajenih kontakata imao vrlo mali utjecaj na rast broja pozitivnih. Tu se evidentno radi o snažnoj sezonalnoj prirodi virusa koja je zamrla tijekom ljeta i sad se vraća s hladnim vremenom – ističe prof. dr. Lauc.
lijepo bih molio redakciju da - ako može (a može!) - da mogućnost i nekom drugom stručnjaku-epidemiologu koji, možebitno, ima drukčije mišljenje od ovog gospodina.... a ne neprestano nam servirati mišljenja ovog gospodina (Lauca). Zar nije demokratski, pa i logično, čuti i drugo mišljenje? Ili je ovaj gospodin Lauc pretplaćen na nastup u VL, ima monopol? Hvala.