Operativnim planom rada Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je u prošloj godini dala u zadatak Federalnom zavodu programiranja da pripremi detaljnu analizu neregistrirane sive ekonomije u Federaciji.

Pri tome je važno naglasiti kako analiza Federalnog zavoda za programiranje predstavlja prvi pokušaj definiranja prirode i razvoja sive ekonomije, jer do sada nisu vršena istraživanja, nego se o postojanju sive ekonomije govorilo samo kroz procjene.

Šest sivih oblasti
Koliko god država nastojala pravno regulirati ekonomske aktivnosti, kroz evidentiranje poreza, uvijek postoje segmenti u kojima veći ili manji opseg ekonomskih transakcija izmakne kontroli financijskih institucija.

Naime, često se dio ekonomske aktivnosti skriva radi utaje poreza, pa se taj dio ne iskazuje ni u statističkim izvješćima.

Analiza Federalnog zavoda za programiranje otkriva da se siva ekonomija u Federaciji pojavljuje u različitim oblicima, a najrasprostranjenija je u šest oblasti: oblast prometa robe i usluga, oblast platnog prometa, oblast kreditno-monetarnog i bankarskog poslovanja, tržištu rada te oblasti građevinarstva.

Prema analizi Federalnog zavoda za programiranje, trgovina ostvaruje ogroman promet, bilo da je riječ o unutarnjoj ili vanjskoj, što govori da je u ovoj oblasti i najveća zastupljenost sive ekonomije.

Lažne deklaracije
Naime, u analizi je navedena zanimljiva konstatacija prema kojoj visina carinskih stopa na uvoz pojedinih proizvoda nije generator opsega sive ekonomije. Uglavnom su to razlike u carinskim stopama unutar istog tarifnog broja, što upućuje na mogućnost lažnog deklariranja vrsta robe radi plaćanja nižih carinskih i poreznih obveza. U Federaciju se uvezu cipele s deklaracijom da su talijanske, iako su iste uveze iz Srbije za nekih 40 KM.

U prodavaonici se te iste cipele prodaju po cijeni od nekoliko stotina KM, kao ekskluzivno talijanske. Inače, analiza Federalnog zavoda za programiranje bazira se na podacima kojima raspolaže Federalni zavod za statistiku. Prema tim podacima, siva ekonomija u FBiH je prije dvije godine iznosila 852 milijuna KM. Budući da je u toj godini ostvaren BDP u iznosu od 11.291 milijun KM, izraženo u postocima, stopa sive ekonomije iznosila je 7,55 posto.

Najveći udjel sive ekonomije zabilježen je u oblasti trgovine na veliko i malo, konkretno 193 milijuna KM.

Slijedi građevinarstvo sa 155 milijuna KM te ugostiteljstvo sa 153 milijuna KM. Kada je u pitanju poslovanje s nekretninama, i u ovoj oblasti caruje siva ekonomija. Analiza otkriva da u poslovanju s nekretninama na sivu ekonomiju otpada 115 milijuna KM.

2

JAMES GANDOLFINI

Bivša supruga je pomahnitala nakon razvoda! Nabrajala starlete s kojima ju je varao i seksualne devijacije u kojima je uživao

hoćete li isprobati?

Prirodni Ozempic: Dijetetičarka otkrila voćni napitak koji pomaže u mršavljenju

26

ZAVRŠILO 'MINUS 20'

Hrvatska doživjela debakl, teško smo poraženi od BiH u ključnoj utakmici za odlazak na EP

Roditelji na oprezu

Vikendima čak 62,3% 13-godišnjaka više od tri sata dnevno radi aktivnosti koja može uzrokovati niz problema

Muško zdravlje

S ovim neugodnim problemom susrela se trećina muškaraca u svijetu, a ignoriranje dovodi do ozbiljnih problema

Uređaj koji mnogi imaju kod kuće mogao bi biti izvor ozbiljnih zdravstvenih problema: ‘Odmah ga isključite ili bacite’