Slika tamnih bolnih dojki rodilje izmučene rađanjem koja ne uspijeva dojiti dijete i pri tome se muči ne samo fizički nego i emotivno crtica je iz jednog hrvatskog rodilišta. Toj bi rodilji u Srbiji bila zaustavljena laktacija, u Grčkoj bi njezino dijete dobilo mlijeko iz "bolničke banke", a u Turskoj uspješnost dojenja nema alternativu jer je ono tamo jednostavno dio kulture i odgoja. Ovo je samo dio razlika kad je riječ o pitanju trudnoće i porođaja, o čemu smo razgovarali sa stručnjacima iz nabrojenih zemalja okupljenih u Zagrebu na kongresu Društva za perinatalnu medicinu jugoistočne Europe. Tako će nam prof. dr. sc. Ratko Matijević, predsjednik ovog Kongresa, objasniti da je standardna praksa u hrvatskim bolnicama po pitanju urednih trudnoća – devet pregleda uz tri ultrazvučna.
Standardi za preglede
– Tri ultrazvučna pregleda trebala bi biti obvezna, ali ima ih i više. Nema izbora načina porođaja iz jednostavnog razloga jer je dokazano da je porođaj carskim rezom opasniji za majku što su pokazale velike studije. Pokušavamo smanjiti stopu carskih rezova baš iz tog razloga – kaže prof. Matijević, predstojnik Klinike za ženske bolesti i porode u KB-u Merkur dodajući da je na odjelu koji vodi stopa porođaja carskim rezom manja od 20 posto. Liječnik odlučuje koja je opravdana indikacija za ovakav porođaj i ta su pravila vrlo striktna. – Visoki tlak? – pitamo. – Ne, visoki tlak možemo tretirati i ženu poroditi prirodnim putem – "otpisuje" nas.
Tema porođaja carskim rezom nametnula se kao dominantna u razgovoru, s obzirom na to da je inflacija ovakvih porođaja očito globalni problem. U Turskoj je carski nadmašio prirodni porođaj, čak 60 posto trudnica u tamošnjim bolnicama rađa na ovakav način. I same ga zahtijevaju.
– Vlada je nastojala zabraniti carski rez na zahtjev, ali nije mogla zbog ustavnih prava. Pacijentice su otišle na sud i rekle "imam prava pacijenata". Otad to što će učiniti ne ovisi samo o liječniku, nego i o tome to što pacijent traži. Sada je situacija takva da pacijentica formalno nema propisano pravo zahtijevati carski rez, ali nema je ni liječnik pravo odbiti te većina pristaje – opisuje tursku situaciju prof. Mehmet Sinan Beksac. U sveučilišnoj klinici u Ankari, gdje je voditelj odjela, carski rez nekoć je činio tek šest posto porođaja. U Turskoj je ista situacija i s ostalim medicinskim pravima trudnica i rodilja. Ne postoji propisana procedura jer, objašnjava prof. Beksac, liječnici bi tada radili sve što je napisano i povećali bi troškove zdravstva. To turska vlast ne želi, nego daje slobodu izbora liječnicima, ali i pacijentima.
– To je jedan tihi konsenzus. Rodilja može birati, a ja mogu odbiti – reći će prof. Beksac rečenicu koja se odnosi na sve procedure za trudnoće u toj zemlji koja se suočava sa sve većim problemom jer broj porođaja, a i trošak, raste dolaskom izbjeglica iz Sirije. Nadalje, po porođaju se izlazi iz bolnice što ranije, nakon dva-tri dana, a dojenje je, kako kaže, pitanje tradicije. Takvu tradiciju u Grčkojnastoje potaknuti nizom mjera pa nam tako prof. Apostolos Athanasiadis opisuje "banku mlijeka" u bolnici Papageorgiou u Thessalonikiju. Majčino se mlijeko pasterizira, sterilizira i u slučaju nemogućnosti dojenja daje se novorođenčetu.
– Potičemo žene na dojenje i pomažemo im. A što se tiče boravka novorođenčeta s majkom, pitamo ženu želi li to, s time u državnim bolnicama dojenčad preko noći odnose iz soba njihovih majki – kaže prof. Athanasiadis. On također svjedoči ekspanziji porođaja carskim rezom jer čak polovica porođaja u Grčkoj tako završava. Trudnica s visokim tlakom kod njih će uvijek biti kandidatkinja za carski, ali problem je – gužva. Naime, u grčkim je bolnicama pravilo da žena koja jednom rodi na carski i iduće trudnoće završava na isti način stoga sve one koje bi to same odabrale nemaju mogućnost ni "stići na red". Puno porođaja, pa tako i carskih, obavlja se u privatnom sektoru, a cijena ovakvog porođaja je između tri i šest tisuća eura. Grčku muči visoka stopa prijevremenih porođaja, njih čak 15 posto, ali im je perinatalna smrtnost niska zbog organiziranih perinatalnih centara. Prijevremeni porođaj također je generalna činjenica, ponajprije zbog mogućnosti za ostvarivanje trudnoće koji ranije nisu postojali, ali i zbog sve kasnijeg odlučivanja na majčinstvo.
Sve starije trudnice
– Imamo jako puno patologije jer se žene sve kasnije odlučuju na trudnoću. Nije isto biti trudnica sa 25 i 40 godina. U Klinički centar Srbije slijevaju se sve patološke trudnoće, ali to nije opravdanje za stopu od 30 posto porođaja carskim rezom – opisuje prof. dr. Olivera Kontić Vučinić, objašnjavajući kako carski ne može biti obavljen na zahtjev trudnice, nego je procjena liječnika. Obvezna su četiri ultrazvučna pregleda u trudnoći, novorođenče je od porođaja uz majku isključivo ako to ona zahtijeva, dojenje se ne forsira i, ako majka želi, zaustavlja joj se laktacija, epiduralna analgezija je besplatna te se iz bolnice odlazi drugi ili treći dan nakon vaginalnog i četvrti dan poslije porođaja carskim rezom.
Iz ovog članka se može pročitati nakaznost društva u kojemu živimo, a čijem fokusu su po ovom, jednom od najvažnijih pitanja, žene koje se odriču svoje biologije i fiziologije zbog karijere, izgleda, komformizma i koje čega. Žalosno je što se liječnici ne drže pravila i obaveza koje im nalaže struka, nego linijom manjeg otpora popuštaju pritiscima (kladio bih se da lakše popuštaju kad ih se još dodatno "nagradi"). Naravno da je sve povezano s daleko većim brojem komplikacija o kojima "gospođe s narudžbom" uopće ne razmišljaju, nego tek onda kad im se dogode.