Sedam posto dionica Hrvatskog telekoma, za razliku od Ine ili HEP-a, moglo bi se brzo prenijeti na branitelje. Postoji zakon koji to regulira, a u HT-u je dovršen proces privatizacije i relativno je poznata tržišna vrijednost dionica. No, mjesecima već traju rasprave na koji način braniteljskoj populaciji prenijeti u vlasništvo dionice, a da to ne bude podjela dionica pojedincima, jer bi to, tumači se, ponovno otvorilo vrata torbarenju, rasprodaji dionica i dugoročno malim efektima velikog dara države braniteljima. Stoga se aktualne rasprave u Vladi i braniteljskim udrugama vode o tri modela. Potpredsjednik Vlade Slavko Linić zastupa model udruživanja dioničkih udjela Ine, HEP-a i HT-a i drugih javnih poduzeća u privatizaciji u svojevrsnu zakladu iz koje bi se novcem od dividende financirale opće obrazovne, stambene i druge potrebe branitelja.
No braniteljskim udrugama nije previše zanimljiv takav statičan model, jer nikad ne bi imali dionice u rukama. SDP-ov zastupnik Pavle Kalinić, a podupire ga i HSS, pak, zastupa sasvim drukčiji način upravljanja braniteljskim dionicama.
Kalinićev zakon trebao bi se uskoro naći u saborskoj proceduri, no prema svim naznakama, doživjet će neuspjeh jer zagovara otvoreni investicijski fond. To znači da bi svi branitelji mogli doći u istom danu i tražiti isplatu na osnovi udjela kojim raspolažu.
Toga je svjestan i Kalinić, pa je s grupom eksperata već pripremio amandmane na vlastiti zakon. Amandmani, za koje navodno ima dovoljno ruku u Saboru, bitno mijenjaju prvobitni prijedlog. Riječ je o zatvorenom braniteljskom fondu koji bi se za tri godine transformirao u investicijski fond. Tek bi tada branitelji mogli dobiti dionice fonda i prodavati ih te ostvariti financijsku korist. Do tada bi fond, u suradnji s bankama koje bi ga pratile, financirao neke opće braniteljske potrebe.
Zagovornici ovakva modela kažu da nije moguće odmah podijeliti dionice fonda braniteljima jer nije poznata ni tržišna vrijednost dionica koje će biti u njemu. Fond bi imao profesionalnu upravu i državni nadzor, umjesto da se bira posebno društvo za upravljanje, što bi donijelo dodatne nepotrebne troškove.
Planira se da bi banka skrbnik bila Poštanka banka, a upravu bi vodili domaći stručnjaci kojih sada ima na hrvatskom tržištu.
Snježana Mlinarević
