Općine koje nemaju financijskog potencijala ostat će bez prava donošenja prostornih planova. Kazao je to ministar financija Slavko Linić na ručku koji je organizirala Američka gospodarska komora najavljujući reformu lokalne samouprave kao jedan od idućih Vladinih poteza.
Premda investitori upiru prstom u lokalne vlasti da ih koče s investicijama, Linić kaže da Vlada neće lokalcima oduzeti pravo da upravljaju prostorom, ali će ga vezati uz financijsku snagu. Općine koje ne mogu opstati bez pomoći države, a takvih je trećina, neće moći odlučivati o prostornim planovima. One će se, rekao je, baviti "protokolom i zelenilom", a donošenje prostornih planova prenijet će se na županije.
Linić je najavio još jedan krug reprograma poreznih dugova jer se na prethodni poziv javilo manje dužnika nego što je očekivao. Moguće je da nisu ozbiljno shvatili Vladine planove, pa će im država dati još jednu priliku da uz povoljne kamate dogovore otplatu duga na rok od tri godine. Ministar financija vjeruje da će za šest mjeseci uvesti financijsku disciplinu i riješiti problem nelikvidnosti, za što priprema niz novih zakona i izmjena postojećih koji idu za time da se povećaju ovlasti državne uprave, a smanje ovlaštenja sudova za pitanja poreznih postupaka, nagodbi, odgovornosti uprava i stečajeva. Ti će postupci pomoći državi da rokove plaćanja svede na 30, odnosno 60 dana, pa će i država do kraja godine povećati rok za plaćanje PDV-a na 45 dana.
Cijeli svoj paket mjera Linić planira zaokružiti uvođenjem poreza na imovinu, koji bi startao od početka iduće godine. Najavio ga je riječima da je njegov optimizam jedno, a realnost drugo te je prvi put do sada priznao da postoje problemi sa sređivanjem zemljišnih knjiga. U tom poslu državi pomažu MMF i Svjetska banka, a on se nada da će gruntovnica pokazivati realne podatke do kraja ove godine. Linić tvrdi da se previše imovine nalazi u rukama ljudi koji ne znaju što će s njom, a zbog njihove neaktivnosti previsoka je i cijena nekretnina. Za nekretnine koje služe za stanovanje, život i radnu aktivnost plaćat će se mali porez, a za imovinu koja se ne koristi na taj način veći, rekao je Linić. Od iduće godine slijedi i novo smanjenje cijene rada kroz smanjenje zdravstvenog doprinosa za daljnjih dva posto. No, kad je riječ o plaćama, Linić je kategoričan da će se trošak rada smanjiti za dvije milijarde kuna kao što je planirano. Ako sindikati ne pristanu na smanjenje prava iz kolektivnih ugovora, koristit će se druge metode, poput smanjenja osnovice ili koeficijenata.
Ministar je kazao da će se cijene energenata usklađivati na isti način kao i prošli put te je ostavio otvorenu mogućnost daljnjeg poskupljenja struje, ali i vode. Usklađenje će se provoditi tako što će se povećavati cijene struje stanovništvu, a smanjivati privredi, kazao je Linić. Postupno će nestati i šumski doprinos, jednako kao i vodni doprinos. Kad je riječ o cijeni vode, Linić je rekao da su europske institucije i investitori dali Hrvatskoj pravo da povuče novac iz fondova za pojedine projekte u vodoopskrbi i odvodnji uz uvjet da poveća cijenu vode i izjednači je s cijenama u EU. Vodoopskrba i zaštita otpadnih voda jedina je, inače, već pripremila investicije od 1,2 milijarde kuna, dok ostala javna poduzeća sporije realiziraju planove. Ministar je ponovo iskazao svoje nezadovoljstvo postupcima MOL-a u Ini, jer ne investira u naftu i plin iako je država zadržala dvije milijarde kuna dobiti u Ini. Linić će slaže s Čačićem da ulaganja u energetiku i infrastrukturu mogu dovesti do gospodarskog rasta dva do tri posto idućih godina.
Zakon o preuzimanju tvrtki mijenja se jer država ne želi tjerati vjerovnike koji će pristajati na nagodbe da dostavljaju obavezujući ponudu, a isto vrijedi i za lokalne jedinice.
Gledam naše dosadašnje Vlade i sve si razmišljam kaj je gore: lopovluk ili neposobnost? Mislim da je ipak nesposobnost.