Predstavljajući saborskim zastupnicima rebalans Proračuna ministar financija Slavko Linić kazao je da se projekcija proračuna radila na gospodarskom rastu koji je Vlada očekivala u dijelu državnih investicija, no da one nisu uspjele.
– Očito da je Vlada precijenila stanje u trgovačkim društvima gdje ima većinsko vlasništvo i da nije dobro procijenila kapacitet ljudi koji rade u tim firmama i koji provode strukturne promjene paralelno s investicijama. Dovoljno je da saborski zastupnici pogledaju rezultate "clean starta" i da shvate koliko su ogromni problemi u trgovačkim društvima koje smo u biti krenuli restrukturirati, a izgubili smo previše vremena na strukturnim promjenama i da je to jedan od razloga manje investicijske aktivnosti – objasnio je Linić te dao primjere lošeg poslovanja Hrvatskih željeznica, HEP-a, Hrvatskih autocesta...
Deficit ispod 10 milijardi kuna
– U svom tom dijelu bavimo se sami sobom, bavimo se restrukturiranjima, a nažalost, moramo reći, bavimo se i hrvatskim građevinskim tvrtkama koje su očito prethodne dvije godine tijekom krize potrošile sve novce iako su cijene ugovorene mnogo iznad cijena koje se danas ugovaraju i koje su očito bile rezultat povoljnijih tržišnih uvjeta, a ne ekonomskih cijena i tržnih cijena. Sve to nije pomoglo i te su građevinske firme u biti zaustavile dobar dio aktivnosti, napustile gradilišta, nisu izvršavale obveze. Paralelno s procesom strukturnih promjena u našem vlasništvu krenuli smo rješavati probleme privatnih tvrtki samo zato da ih održimo u procesu poslovanja – nastavio je Linić koji procjenjuje da bi gospodarski pad mogao iznositi od 1,1 do 1,7 posto.
>> Za stan od 100.000 eura platit ćete porez od 390 do 945 kn
– Šestomjesečna procjena pokazuje da je negdje konsolidirani pad gospodarske aktivnosti u 2012.godini 1,7%, da su loši trendovi nastavljeni i u trećem kvartalu, što znači da je procjena negdje manje od 2%. Nešto značajnije promjene vidimo u četvrtom kvartalu i to zbog započinjanja državnih investicija, zbog isporuka nekih brodova, a ja bih rekao i određenih promjena u metalnoj i petrokemijskoj industriji, pa se poboljšanja u biti mogu očekivati krajem kvartala, ali je evidentno da će se pad kretati prema našim projekcijama u izmjenama i dopunama oko 1,1, procjenjujući da bi to moglo biti i više, ovisno o tome kakve će rezultate pokazati zadnji kvartal 2012.godine – tvrdi ministar financija. Dodao je kako se i uz ovaj gospodarski pad bilježi povećanje prihoda i to u odnosu na projekcije gotovo 1,4 milijarde kuna.
– Kad to usporedimo s 2011. godinom, onda je riječ o rastu za gotovo 3 milijarde kuna. Rekao sam da su ukupni rashodi 1,1 milijardu manji nego 2011. Ali isto tako su veći za 1,4 milijarde nego što su to bili po našem proračunu. Kad plaćama u ministarstvima pribrojimo i zdravstvo, prekoračenje je 1,6 milijardi u predviđenim rashodima za plaće, a sve zato što smo se opredijelili za pregovaranje, a ne na administrativne mjere u vezi s uštedama u plaćama – kaže Linić te dodaje da je planirani deficit za ovu 2012. godinu bio ispod 10 milijardi kuna.
– Kao što vidite, zahvaljujući većim prihodima uspjeli smo ostati na deficitu ispod 10 milijardi kuna. Predviđeni deficit za ovu godinu je oko 3,5%. Ako ga usporedimo sa 2011. godinom, kad se deficit kretao iznad 14 milijardi, onda možemo zaključiti da je to itekakva financijska konsolidacija kad se u godini rasta cijena, rasta inflacije i stope pada iznad 1% deficit značajno smanjuje – zaključio je Linić.
Replicirala mu je HDZ-ova Martina Dalić koja smatra da rebalans neće biti sukladan Zakonu o fiskalnoj odgovornosti.
Smanjili kapitalna ulaganja
– Zato jer su rashodi koji se dobiju kada se zbroji državni proračun i izvanproračunski fondovi tek 324 milijuna kuna manji nego prošle godine, a ukupna ušteda mjerena udjelom u BDP je nekih 0,5, koristeći vašu procjenu BDP-a – tvrdi Dalić koja se osvrnula i na rezultate naplate poreznih prihoda.
– Nakon što su objavljene liste poreznih dužnika vidimo da su porezni dugovi između 31. ožujka. i 31. lipnja smanjeni za 4,4 milijarde kuna i to samo kod pravnih osoba. Povrh toga treba obratiti pozornost na fizičke osobe i na obrtnike. Gdje je tih 4,4 milijarde kuna, s obzirom na to da je ukupan reprogram do početka rujna 2,6 milijarde kuna? Gdje su nestali ti porezni dugovi jer se ne vide ni u realizaciji prihoda rebalansa niti idućeg proračuna? Gdje su nestali dužnici i gdje su nestali ovi porezni dugovi – zanima Dalić. Ministar Linić odgovorio joj je kako će fiskalno pravilo kod završnog računa elaborirati i vidjet će se onda i što je to bruto nacionalni dohodak, što je to rashod i što su bili rashodi 2011.godine.
– A 4,4 milijarde za koje kažete da su nestale samo su rezultat dijelom isknjiženja, a dijelom i manjeg prihoda po osnovu pada BDP-a – kazao je Linić. HDZ-ovci su prigovorili da je Vlada, da bi nadoknadila manjak za plaće i zadržala deficit ispod 10 milijardi kuna, smanjila kapitalna ulaganja.
– U tom proračunu piše da je ukupno za projekte koji se financiraju iz državnog proračuna bilo planirano milijardu i 700 milijuna kuna, znači da ste smanjili ulaganja u projekte za 25% ili bolje rečeno ova Vlada zaustavila je svaki četvrti projekt u RH – prigovorio je Bačić, na što mu je Linić kazao kako su više od 1,6 milijardi morali rebalansirati u korist plaća.
– Ali zašto? Zato što je politika Vlade bila vrlo jasna. Politika Vlade je bila "izvolite iz plaća izbaciti dodatke". Uskoro ćete svjedočiti što se događa s plaćama i s čime se Vlada muči. Samo u obrazovanju imamo 146 vrsta dodataka, Čak 146! Vidjet ćete koliko su to nekorisni dodaci koji čine ogromne razlike, ali znate da je dobar dio tih dodataka ugovoren kroz kolektivne ugovore. Potpisivati takve kolektivne ugovore znači da vlada strahuje od sindikata, znači sklapati tajne dogovore sa sindikatima – odgovorio je Linić HDZ-ovcima.
Mi smo precjenili ovu Vladu