Vrlo očekivano, počeo je novi čin u odnosima Hrvatske i Slovenije u vezi s arbitražom oko granice.
Slovenska strana, posebice ministar vanjskih poslova Karl Erjavec, prebacila je u višu brzinu i u javnom i političkom prostoru zaoštrila retoriku s Hrvatskom. Slovenija radi pritisak na Europsku komisiju i ponavlja već viđeni scenarij – najavljuje ucjenu Hrvatskoj, odnosno da, nakon blokade pregovora i odbijanja ratifikacije Ugovora o pristupanju s EU, Hrvatsku sada neće “pustiti” u Schengen.
Medijska ofenziva
U komentarima po europskim medijima slovenski političari “zajahali” su val nezadovoljstva protiv Mađarske i Poljske, koje EK optužuje za kršenje vladavine prava, te i u komentarima koje pišu za zapadne medije pokušavaju Hrvatsku izjednačiti s tim državama. Treba li Hrvatska, kao dosad, pokušavati rješavati stvari diplomatskim putem ili je priča s arbitražnom odlukom otišla tako daleko da je nužno da hrvatska strana oštrije reagira?
– Slovenija je u specifičnoj situaciji. Ovi su potezi odraz nervoze. Ove godine imaju izbore za predsjednika, sljedeće parlamentarne izbore. Tu su i pitanje koalicije, karaktera ministra vanjskih poslova Karla Erjavca, ali i činjenica da im presuda baš i nije nešto – daje uvid u situaciju politički izvor s hrvatske strane. Već se pronose priče da je uzdrmana vladajuća trostranačka koalicija. Slovenija i inače, zbog izbornog zakona, često ima koalicijske vlade stranaka najšireg spektra i stoga vrlo nestabilne. Već poslovično, upravo su umirovljenici, DeSUS Karla Erjavca, stranka koja je ključna za stabilnost koalicija.
Uostalom, Erjavec je “preživio” već treću vladu – onu Janeza Janše, potom Alenke Bratušek i sada Mire Cerara. S druge strane Erjavec, koji nikada nije ni birao riječi, sada zapravo ima teret, odluku Arbitražnog suda na kojoj je inzistirao, a koja nije ispunila glavni slovenski zahtjev – teritorijalni spoj s otvorenim morem. Analitičari kažu da napadom na Hrvatsku pokušava skrenuti pozornost sa svojega poraza, odnosno činjenice da je obećavao da će Slovenija dobiti teritorijalni spoj s otvorenim morem.
O tome se u Sloveniji jako malo govori, sva je pozornost usmjerena na razgraničenje u zaljevu pa je i Erjavec u pismu potpredsjedniku EK Fransu Timmermansu poručio da Hrvatska ne zaslužuje ući u schengenski prostor jer upadima ribarskih i policijskih brodova u spornoj Savudrijskoj vali krši pravni poredak EU i teritorijalnu cjelovitost europske zone slobodnog kretanja ljudi i roba. Iako je i Timmermans rekao da je pitanje granice bilateralno, iz analize pravne službe EK izvlači tvrdnju da odluka ima utjecaja na europsko pravo te otud crpi argument za jurisdikciju EK u ovom pitanju što Hrvatska, koja inzistira na dijalogu i bilateralnoj naravi spora, odbija.
Sudac s večere
No iz Hrvatske se mogu čuti kritike da je Hrvatska trebala više inzistirati na odgovornosti Arbitražnog vijeća i njegova predsjednika Gilberta Guillaumea te da je trebala isticati kako je i predsjednik Međunarodnog suda Ronny Abraham odstupio iz Arbitražnog vijeća. Jer, izgleda da se slovenska odgovornost za kontaminaciju procesa potpuno ignorira.
– I te kako svi dobro znaju za pozadinu, samo se neki prave nevješti – dodaje naš izvor. I dok neke EU i svjetske države prihvaćaju hrvatski stav da je riječ o bilateralnom pitanju, najveći su zagovarači primjene odluke Francuzi, čiji je predsjednik Suda, te Nijemci. Jedan od razloga je i taj što je jedan od inkriminiranih sudaca, Bruno Simma, onaj koji je večerao sa slovenskim arbitrom – Nijemac.
– Tu je ulogu odigrala i pravna služba njemačke vlade – kaže nam jedan diplomat. – Simma dolazi iz njihovih redova i dezavuiranje sudskog vijeća na neki način dezavuira imidž, ekspertizu i profesionalnost njemačkog pravosuđa.
Ovaj Erjavec je majstor izvrtanja teza i činjenica. Nevjerojatno je kako se kune u vladavinu prava, a sam je vjerojatno predvodio komunikaciju između sudaca i svojih pulena iz Slovenije, još se time hvalio po medijima kao neki frajer. Sama činjenica da je Slovenija ta koja je kršila međunarodno pravo i iskazala nevjerojatno nepoštivanje kao prvo prema nama kao državi i naciji, a onda prema pravu i sudstvu, trebala bi biti dovoljna da se Slovenija pokriva s ušima do kad im mi ne velimo da smo spremni na dogovor, a eto događa se suprnotno. To dovoljno govori o Slovencima, ali i o samoj EU.