Svaka peta osoba s invaliditetom odnosno gotovo 100 tisuća njih u Hrvatskoj živi u siromaštvu, upozoreno je danas tijekom saborske rasprave o izvješću o radu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za 2013. godinu. Pravobraniteljica Anka Slonjšak zastupnike je izvijestila da je lani porastao broj pritužbi na teškoće u ostvarivanju materijalnih prava i podmirivanju troškova stanovanja, što pokazuje da je došlo do daljnjeg osiromašivanja obitelji čiji su članovi osobe s invaliditetom do te razine da im je ugrožena egzistencija.
- Naknade s osnova invaliditeta, čija je svrha uključivanje osoba u svakodnevni život, u praksi postaje jedini izvor prihoda za cijele obitelji pa tako opća, teška socijalna slika posredno nepovoljno utječe i na te osobe i na te obitelji – objasnila je Slonjšak te dodala da samo 22 tisuće osoba s najtežim invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju ostvaruje pravo na osobnu invalidninu od 1250 kuna kojom trebaju podmirivati sve troškove koji proizlaze iz njihovog invaliditeta.
- Međutim, umjesto da se osobe s invaliditetom potiče da budu aktivni, njih se na neki način kažnjava oduzimanjem ili smanjivanjem i tog minimalnog iznosa koji dobivaju u slučaju da se zaposle – objašnjava pravobraniteljica koja je ustvrdila da je prihvaćanje ravnopravnosti osoba s invaliditetom u Hrvatskoj i dalje deklarativno. Slonjšak je prošle godine imala 20 posto više postupanja, pa je tako u 1914 aktivnosti postupala 2444 puta. Od toga se 1255 pritužbi odnosi na zaštitu prava osoba s invaliditetom i djece s poteškoćama u razvoju.
- Najčešće pritužbe odnosile su se na područje socijalne zaštite, pristupačnosti, zapošljavanja i rada, zdravlja i obrazovanja. Tužitelji su bili sa područja cijele Hrvatske, ali najviše ih je došlo iz Zagreba i Zagrebačke županije – izvijestila je pravobraniteljica.
Novi Zakon o socijalnoj skrbi donesen krajem 2013. godine učinio je minimalne pozitivne pomake, no da i dalje ima diskriminatorne odredbe, a to su pravo na osobnu invalidninu i ostvarivanje prava roditelja na status njegovatelja. Sustav obrazovanja i dalje je jedno od pet područja najčešćih pritužbi, u zdravstvu se i dalje bilježe negativni trendovi teške dostupnosti svih zdravstvenih usluga.
- Prošlu je godinu obilježilo nezadovoljstvo osoba, odnosno roditelja djece s teškoćama nedostupnošću ortopedskih i drugih pomagala. Neka od njih i dalje se uskraćuju osobama koje se ne obrazuju i ne rade, kao da osobe koje su zbog svojih oštećenja nezaposlene, odnosno srednje i starije životne dobi ne trebaju pomagala – zamjera Slonjšak.
Naglašava kako je svijest društva u pogledu pristupačnosti objekata i institucijama osobama s invaliditetom i dalje niska.
- U Zagrebu, na potezu od Trga bana Jelačića do Britanskog trga, samo su tri trgovine pristupačne za osobe koje se kreću invalidskim kolicima – kaže pravobraniteljica.
Osvrnula se i na nedavnu katastrofu u Slavoniji te upozorila da su osobe s invaliditetom koje su živjele na poplavljenim područjima imala opremljene i prilagođene objekte, pa je apelirala i na zastupnike da očekuje njihovu podršku kako bi se tim osobama ponovno osigurali ti isti uvjeti.
SDP-ova Ana Komparić Devčić zamjerila je što osim novoizgrađenih ili novouređenih odjela u bolnicama ostali odjeli nisu prilagođeni osobama s invaliditetom.
- Vi na tim odjelima nemate wc za osobe s invaliditetom, kao ni mogućnost tuširanja. Pa kako se može osjećati netko tko uđe u zdravstveni sustav, odnosno u bolnicu i onda se ne može otuširati, a tamo mora boraviti dva do tri tjedna – zanimalo je Komparić Devčić. Primjetila je i da u ruralnim sredinama, posebno na otocima treba razmisliti o dostupnosti institucija i obrazovanja osobama s invaliditetom.
- 77 posto žena koje imaju invaliditet nemaju završenu niti osnovnu školu pa se onda svi skupa možemo zapitati kako te osobe uvesti u svijet rada. Izuzetno teško – smatra Komparić Devčić.
S obzirom da se sprema sezona, upozorila je i da naši hoteli niti sobe nisu prilagođeni za osobe s invaliditetom.
- Imate samo osam plaža za invalide, a niti jedan otok nema takvu plažu. Naše jedinice lokalne samouprave više brige daju da otvore plažu za pse nego plažu za osobe s invaliditetom – kritizira Komparić Devčić.
HDZ-ova Nada Murganić zamjerila je što je novi zakon o socijalnoj skrbi uveo participacije kod korištenja socijalnih usluga, kod rane intervencije, nekih radno-okupacijskih aktivnosti, različitih modela psihosocijalne pomoći, gdje osobe s invaliditetom moraju sudjelovati u financiranju tih usluga čak do 50 posto od njezinih primanja.
- Problem je i što invalidninu djeca gube ako odbiju stipendiju za fakultetsko ili srednjoškolsko obrazovanje što je vrlo loše, destimulirajuće i ograničava djeci mogućnost školovanja, a nije ni u skladu sa svim dokumentima s kojima se volimo hvaliti – zaključila je Murganić.
>> Jadranka Kosor: Dok ja pokušavam zaraditi svoju plaću, vi dolazite i odlazite
