Nizinska pruga

Mađarsko-slovenska urota: Izolirajmo Hrvatsku

pruga, željeznica
Foto: Marko Lukunić/PIXSELL
27.02.2016.
u 13:39

Slovensko-mađarskim dogovorom iz igre se izbacuje Hrvatska i Luka Rijeka, a planovi o nizinskoj pruzi prema hrvatsko-mađarskoj granici postaju besmisleni

Mađarska i Slovenija dogovorile su zajedničko ulaganje u gradnju drugog kolosijeka pruge od Luke Koper do slovenskog mjesta Divača te gradnju trećeg gata u koperskoj luci. Tim slovensko-mađarskim dogovorom iz igre se izbacuje Hrvatska i Luka Rijeka, a planovi o nizinskoj pruzi prema hrvatsko-mađarskoj granici postaju besmisleni.

Jer glavni pravac prijevoza roba u unutrašnjost Europe bit će tak preko Kopra pa dalje prema Mađarskoj i Austriji. No ni naši treći susjedi, Srbi ne promatraju mirno što se događa u regiji pa su i oni krenuli u projekt gradnje dvokolosiječne pruge od Beograda do mađarske granice, a kako bi se preko njihove zemlje se prevozila roba iz grčke luke Pirej.

Stoga je za Hrvatsku zadnja šansa da je susjedi ne izoliraju u tokovima prijevoza robe - Kina i njen interes za ulaganje u Luku Rijeka i nizinsku prugu, o čemu su ovaj tjedan premijer Tihomir Orešković i ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković razgovarali s izaslanstvom kineske Nacionalne komisije za razvoj i reforme. No osim privlačenja Kineza za Hrvatsku je bitno i da razbije "slovensko-mađarsku urotu" te da Mađare preorijentira na Luku Rijeka i prugu do Botova. A to će biti teško, sudeći prema sadašnjem stanju stvari. Hrvatska i Mađarska imaju loše međusobne odnose već godinama. "Zaratili" smo s Mađarima zbog Ine i čelnika Mola Zoltana Hernadija kojem želimo suditi zbog optužnice za korupciju, a kojeg Mađari zdušno brane i ne žele
izručiti. Ti loši odnosi su kulminirali za izbjegličke krize kad su Mađari postavili ogradu na granici s Hrvatskom i obustavili željeznički promet između dviju zemalja. Prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko prošli se tjedan u Bruxellesu na sastanku europskih pučana susreo i s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, a glavna tema razgovora je bila Luka Rijeka i
nizinska pruga. No dobio je odbijenicu.

Orban mu je poručio da nam ne može više vjerovati, da dosad nismo ništa učinili na tim projektima. No ipak je ostavio malo odškrinuta vrata pa je pristao da se osnuju radne skupine HDZ-a i njegove stranke Fidesz o Luci Rijeka i nizinskoj pruzi. Hrvatska i sa Slovenijom ima loše odnose. Tu su kamen spoticaja problemi s granicom, spor oko Savudrijske vale i slovenski zahtjev za pristup otvorenom moru. Izbjeglice su također dodatno pogoršale te odnose, kao i u slučaju s Mađarskom pa su se i Slovenci ogradili od Hrvatske i to žicom. Loši hrvatski politički odnosi sa susjedima tako su gurnuli u ekonomski zagrljaj Slovence i Mađare. Uz ograda i žicu na granici s Hrvatskom, Mađarska i Slovenija bi realizacijom svojih planova s Lukom Kopar i prugom tako u svakom slučaju izolirali Hrvatsku. A za to su krive i barem zadnje tri hrvatske Vlade. Jer ni jedna od njih nije realizirala projekte nizinske pruge i kontejnerskog terminala Luke
Rijeka iako su su se u predizbornim kampanjama ti projekti uvijek spominjali.

Bivša Vlada Zorana Milanovića tako je odustala od gradnje nove pruge i krenula u modernizaciju postojeće, a i u prethodnim HDZ-ovim vladama sve je to bilo samo mrtvo slovo na papiru. Kineskom izaslanstvu hrvatska Vlada je ovaj tjedan pak iznijela argumente zašto je bolja opcija za prijevoz njihovih pet milijuna kontejnera godišnje Luka Rijeka i nego Koper. Tako su među ostalim naveli da je Rijeka puno bliža najvažnijim gradovima na Mediteranskom koridoru i koridoru Rajna – Dunav od Kopra. Primjerice željeznička udaljenost od Rijeke do Budimpešte nakon što se izgradi nizinska pruga je 540 kilometara, a od Kopra do Budimpešte 635 kilometara. Od Rijeke do Bratislave pak udaljenost je 566 kilometara ,a od Kopra do Bratislave 650 kilometara. Projekt novog terminala Luke Rijeka vrijedan je 1,2 milijarde eura, a nizinske pruge 3,6 milijardi eura. Slovenski projekti su pak na prvi pogled manje "teški"- 1,4 milijardi eura za drugi kolosijek pruge Koper – Divača i oko 400 milijuna eura za treći gat. No treba uzeti u obzir da je pruga od Kopra do Divače duga svega 40-ak kilometara, a nizinska pruga je duga 277 kilometara pa je njena izgradnja po kilometru jeftinija jer je položena na pristupačnijem terenu. Stoga hrvatski projekti ni u tom pogledu ne stoje loše. Sad je samo na politici da odradi svoje.

>>Kinezi nam zadnji put daju šansu

>>Nijemci i Kinezi žele uložiti 4,6 milijardi eura u hrvatske pruge

Komentara 5

ZA
zagrepcaninb
14:57 27.02.2016.

Dapače ovo je samo jedan razlog više za odfitiljiti Slovence s koridorom preko Hrvatskog mora (Hrvatska nije obvezna nuditi kompromis, već samo zadržati čvrst stav i TRENUTNo ukinuti koridor prema Kopru). Pa poslije nek' se i Slovenci i Madžari žale, jer će na ulazak u luku Koper njihovi brodovi tada morati čekati u Otrantu (bez obzira na EU, brodovi moraju tražiti slobodan prolaz kroz hrvatsko more koje nije dio Schoengena - ;) . Jednako odfitiljiti madžare iz INE - zauvijek. I to kratkim postupkom, jer je kupnja INInih dionica nelegalna, pa se ista sudski može automatski poništiti bez prava žalbe s Madžarske strane. Sve u svemu, ukoliko je novinska patka istinita (ne bi se iznenadio da je još samo jedna u nizu novinarskih laži), to je zapravo samo dobro za Hrvatsku, jer time ništa ne gubi, a samo dobiva. I slovenci i madžari žele ići na hrvatsko more. Pustit ćemo ih, naravno, samo kao turiste. :)

Avatar abakus
abakus
08:02 28.02.2016.

Željeznički sustav kod nas je već desetljećima teško zanemarivan. Dok se cijela Europa željeznički još i dodatno umrežuje kroz program sredstava koji su baš za to izdvojeni u periodu 2014. -2020., naša politika (koju je u ovim presudnim godinama prije i uoči tog perioda vodila sdp/hns vlada - na što sam na vrijeme i vrlo alarmirajuće upozoravao!) nije učinila baš ništa da se pridruži tom velikom projektu i povuče dio sredstava. Kod nas iz nekog meni poptuno nejasnog razloga uporno se prometna infrastruktura fokusira na ceste i autoceste, u koje je uloženo brdo novca iako su realno isplative tek dva turistička mjeseca. Za razliku od njih, kvalitetna, moderna, brza pruga isplativa je tijekom cijele godine, jer je njoj putnički prijevoz samo jedna manja stavka, a prijevoz robe onaj je na kojem se okreće velik novac (i koji zapravo subvencionira onda i jeftin putnički prijevoz). Zašto u to nije ulagano svih ovih godina? Odakle taj mentalitet automobila kad znamo da je željeznica glavni i najjeftiniji te ekološki najisplativiji način transporta u Europi? Da imamo kvalitetnu željeznicu preko cijele Hrvatske, ne samo da bismo imali više turista - i to kvalitetnih turista, jer u Europi viši sloj ljudi putuje željeznicom, automobili su za gastarbajtere i slabo obrazovani niži sloj - nego bismo aktivirali i naše luke, plus bi naša manja mjesta bila ljudima puno dostupnija i ne bi se svi sjatili u Zagreb. Zašto na tome nitko nije radio, zašto o tome novinari nikad nisu pisali, zašto je taj prevažni sektor sada pred kolapsom i pred time da u tom smislu (a onda i svim drugim) postanemo slijepo crijevo Europe IAKO smo službeno dio EU? Ovo je nešto čemu treba dati apsolutni prioritet, i to ovoga trena, jer je zaista zadnji čas. Uopće me ne zanima odkuda sredstva - namaknite ih kako znate i umijete i POD HITNO krenite u izgradnju nizinske pruge i izgradnju doka, a potom i u obnovu kompletne željezničke mreže. Sramota je da se od Zagreba čovjek do Splita trucka šest i pol sati, u vrijeme kad vlakovi u Europi normalno postižu brzine od oko 300km/h.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije