EUROBAROMETAR Pad komunizma i proširenje EU Europljanima su najvažniji zbog slobode kretanja, a demokracija im je tek na trećemu mjestu

Mađarima i Bugarima bilo je bolje u komunizmu!

VL
Autor
Stojan De Prato
12.05.2009.
u 17:15

Većina Mađara, 51 posto, i polovica Bugara smatra da su bolje živjeli u komunizmu nego danas. Pokazalo je to posebno Eurobarometrovo istraživanje “Pogledi na proširenje Europske unije”, koje je Europska komisija provela povodom 20 obljetnice pada Berlinskoga zida i pete obljetnice petoga vala proširenja EU, kada je u članstvo primjeno i osam bivših komunističkih zemalja.

Za razliku od stanovnika tih dviju zemalja, svoj današnji životni standard boljim smatra 75 posto Poljaka, 70 posto Čeha, 68 posto Slovenaca, 67 posto Estonaca, 65 posto Litavaca, 61 posto Slovaka, 57 posto Ruminja i 50 posto Latvijaca.

Dok prosječno 47 posto stanovnika osam novih bivših komunističkih članica smatra da su pad komunizma i proširenje EU pružili nove prilike mladim naraštajima, a 46 posto ih tako ne misli, u 15 “starih” zemalja članica nove prilike za mladež vidi 44, a ne vidi ih 46 posto ispitanika.

Širom EU prosječnih 51 posto ispitanika smatra da je sada stanje u njihovim zemljama nesigurnije, a sigurnijm ga vidi njih 41 posto. Nesigurnost više osjećaju stanovnici bivših komunističkih zemalja, njih prosječno 58 posto, a najviše Bugari i Mađari, po 76 posto. U starim se članicama sada nesigurnije osjeća prosječno polovica stanovništva.

Najveći dobitak stanovnici i bivših komunističkih zemalja, njih 93 posto, i starih članica, 92 posto, vide u slobodi kretanja. Slijedi, sa 72 odnosno 78 posto, osuvremenjivanje gospodarstava, te sa 72 osnodno 73 posto, širenje demokracije i zaštite ljudskih prava. No, da je proširenom EU danas teže upravljati smatra prosječno 65 posto ispitanika, a 56 posto ih drži da se zbog proširenja povećala nezaposlenost.

Kod nastavka proširenja EU glavni kriterij mora biti očuvanje slobode i demokratskih vrijednosti, koje je na prvo mjesto stavila polovica ispitanika. Slijede, sa 40 posto glasova, gospodarska pitanja, pa pitanja useljavanja (25%), kulturna i vjerska pitanja (21%), postojnost vanjskih granica EU (20%), te jačanje uloge EU u svijetu (17%), dok nastavak proširenja kako bi se suzbilo starenje europskoga pučanstva zagovara njih 10%.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije