Na listi Međunarodnog centra za rješavanje ulagačkih sporova u Washingtonu (ICSID) odnedavno je i tvrtka Razvoj golf koja tuži Hrvatsku zbog toga što nije pokrenuta investicija u golfište na Srđu. Kao što se već govorilo, odšteta iznosi visokih 500 milijuna eura. Ta tvrtka, iza koje stoji muž poduzetnice Maje Brinar, izraelski poduzetnik Aaron Frenkel, već oko 10 godina pokušava pokrenuti taj projekt u koji je već uloženo oko 130 milijuna eura, ali koji je učestalo nailazio na nove prepreke.
Osam predmeta na ICSID-u
Državni odvjetnik Dinko Cvitan na proljeće je u izvješću rada DORH-a za prošlu godinu upozorio da bi strani investitori mogli pokrenuti deset novih arbitražnih postupaka protiv RH. Prema tom izvješću, ukupna vrijednost arbitražnih sporova koji se već vode pred ICSID-om ili nam prijete je 10,5 milijardi kuna.
Tvrtka Razvoj golf još je lani najavila da bi mogla pokrenuti tužbu, no ni tada nitko od naših političara nije za to mario, a na kraju odšteta koju traži najveća je od postojećih osam na listi ICSID-a. UniCredit Bank Austria kao vlasnik Zagrebačke banke prvi je pokrenuo arbitražu protiv RH zbog štete koju trpi zbog zakonske konverzije kredita u švicarskim francima u eure po tečaju u vrijeme sklapanja ugovora.
Na popisu je i Addiko i Raiffeisen banka. Pred tim se arbitražnim sudištem vodi spor po tužbi Georga Gavrilovića i Gavrilovića d.o.o. radi odštete od 193 milijuna eura. Gavrilović tvrdi da je Hrvatska prekršila odredbe međunarodnog ugovora koji je sklopila s Austrijom. U ožujku ove godine zaključena je i rasprava po tužbi B3 Croatien Courier Cooperativ koji tvrdi da je RH prekršila odredbe međunarodnog ugovora sklopljenog s Kraljevinom Nizozemskom jer nije provela liberalizaciju poštanskog tržišta pa je investitor pretrpio štetu od 53 milijuna eura. Nizozemski je investitor i Amlyn Holding B.V. koji traži naknadu štete koju je navodno pretrpio jer je Hrvatska prekršila odredbe Europske energetske povelje, vezano uz realizaciju postrojenja termoelektrane na biomasu. Na listi je i spor s Molom.
Potencijalni sporovi
– Unatoč svijesti o važnosti investicija, na operativnoj razini pomaci su vrlo mali, ako ih uopće i ima. Pravna sigurnost je i dalje nezadovoljavajuća, zakoni se vrlo često mijenjaju, nedorečeni su te se različito tumače u različitim regijama i na sudovima. Dosta je i slučajeva da su međusobno neusklađeni pa se događa da ni administracija ne zna što učiniti. Trajanje sudskih postupaka posebna je priča kojoj se često ne nazire kraj – kaže Hrvoje Stipić, predsjednik uprave BDO savjetovanja.
U Agenciji za investicije navode dva investitora kojima također zapinje ulaganje. Američkom investitoru NCH Capital Inc. također je zakočeno ulaganje na Srđu, zbog nemogućnosti donošenja urbanističkog plana uređenja područja jer je planovima višeg reda (GUP, PPUG i PPUŽ) zabranjena gradnja na padinama Srđa, bez obzira na to što je riječ o građevinskom području.
Kermas Istra je pak 2010. kupilo društva AB Maris i Darju te tako steklo vlasništvo nad građevinskim zemljištem na području Porto Mariccia i Dragonere. U trenutku kupoprodaje na snazi su bili važeći detaljni planovi prostornog uređenja, na temelju kojih je Kermas pokrenuo postupke izrade i donošenja urbanističkih planova, no konzervatorski odjel u Puli utvrdio je arheološke nalaze pa je izmijenjen prostorni plan Vodnjana i smanjen udio građevinskog zemljišta.
Prije udaje Maja je radila u Agrokoru iz kojeg je 2001 došla u minstarstvo Goranka Fižilića i SDP vladu te se bavila privatizacijom javnih poduzeća. Ona je jedan od 7 Todorićevih ljudi koji su ušli u SDP-ovu vladu 2000. godine i od tada Todorićev Agrokor strelovito brzo raste, a ovaj projekt golf na srđu su najviše gurali SDP-ovci i bivši gradonačelnik Dubrovnika, zato je 3. travnja 2013. izdano rješenje ministarstva o prihvatljivosti zahvata za okoliš, a 2015. pred izbore investitori su dobili i građevinsku dozvolu, ali nakon tih izbora 2015. dolaze MOSTaši na vlast (skup s zelenima sabotirali ovaj projekt), te preuzimaju pravosuđe i ministarstvo okoliša i padaju sudske odluke na štetu investitora odnosno po volji MOSTaša, klasična zlouporaba ovlasti. SDP i MOST su danas u tihoj koaliciji i vjerojatno te štetočine boli briga za ovu tužbu. Ovaj spor sigurno gubimo jer međunarodni sudovi namaju tolerancije na uplitanje politike, a u ovom slučaju je ona očigledna, isto kao i u sporu MOL/INA, tu su nam štetočine MOST-aši i Milanović izbili najmanje 300 milijuna kn, ali lijepo ih je Karamarko upozoravao, ali ne možeš ti ići protiv udbaškog MOST-a i SDP-ovih medija.