Nakon parlamentarnih izbora u Makedoniji pobijedila je stranka VMRO-DPMNE. Premda su gospodarski razlozi i za ovih izbora imali važnu ulogu, jedan je razlog, premda potiskivan, bio možda i presudan za pobjedu te nacionalno-konzervativne stranke. Ove će godine Makedonija u neovisnom, 90-postotnom albanskom Kosovu dobiti novu susjednu državu. Znamo li da u Makedoniji, prema službenim statistikama, 26 posto ukupnog stanovništva čine Albanci, postaje razumljivije zašto su birači nasljednicima Goce Delčeva, koji je još 1893. u Solunu osnovao VMRO, dali više od 34 posto glasova. U Makedoniji je 2001. bjesnio građanski rat. Ohridski sporazum, koji Makedoncima i Albancima jamči političku ravnopravnost u administrativnom aparatu, sklopljen pod budnim okom Europske unije, postao je temeljem suvremene makedonske države. Dakako, i VMRO-DPMNE – baš kao što su to dosad činili i socijalisti – odmah je nakon izborne pobjede izrazio svoju punu, bezrezervnu podršku makedonskom ulasku u EU i NATO.
Makedonija, doduše, ima status zemlje kandidatkinje za EU, ali nema datum pregovora. Bruxelles je još daleko, a Kosovo blizu. I šefu VMRO-a Nikoli Gruevskom bit će potreban albanski koalicijski partner. Hoće li to opet biti bivši uglađeni gerilac i današnji političar Ali Ahmeti? Prema izbornim rezultatima, najvjerojatnije bi to mogao biti.
Ali opet ostaje geopolitika. Dolina Vardara još je strateška okosnica Balkana. Na sjeveru je Srbija, na istoku Bugarska. Nešto više od stotinu kilometara od Vardara, prema zapadu, smještena je albanska luka Drač na Jadranu. Samo nekoliko desetaka kilometara južnije od Skopja nalazi se Solun, druga grčka luka po veličini. Ako na Miloševićevu ponudu premijeru Mitsotakisu iz 1992. godine da Srbija i Grčka podijele Makedoniju danas možemo podsmješljivo odmahnuti rukom, spor s Grčkom, koja Makedoniji osporava ime, još nije razriješen. Posjetitelji pamte da se s Bijele kule u Solunu vijorio transparent na kojem je pisalo: “Makedonia ine heliniki!” (Makedonija je grčka!).
Makedonija danas ima 34 posto nezaposlenih, ekonomska situacija je teška. S druge strane, srpsko-albanski pregovori u Beču na mrtvoj su točki. Beograd će i dalje svim silama nastojati spriječiti stvaranje neovisne države Kosovo, što bi moglo destabilizirati Makedoniju. Kako će se u toj situaciji postaviti nova vlada? Kakav će stav zauzeti Albanci? Jedna od albanskih stranaka čak predlaže stvaranje unije između Makedonije, Albanije i Kosova prema uzoru na Benelux. Nakon ovih izbora, naime, ostalo je još mnogo nepoznanica.
