Povijest, tradicija...

Mali božićni pojmovnik

božić
Foto: Thinkstock
25.12.2015.
u 10:10

Suvremenom slavljenju božićnih blagdana, pod pritiskom komercijalizacije i zabave, prijeti opasnost skrivanja bitnih poruka Božića, kojim kršćanski svijet proslavlja rođenje svoga Spasitelja, Isusa Krista

BETH-LEHEM – "KUĆA KRUHA"

Gradić Betlehem (Beth-lehem na hebr. "kuća kruha") nalazi se deset kilometara južno od Jeruzalema, na području pod palestinskom upravom. Betlehem je jedno od najposjećenijih hodočasničkih mjesta kršćanskoga svijeta kako bi u bazilici Kristova rođenja dodirnuli srebrnu zvijezdu na podu na mjestu na kojem se rodio Krist.

TRI BOŽIĆA U BETLEHEMU

U Betlehemu se Božić slavi na tri različita datuma: rimokatolici i protestanti slave ga 25. prosinca, grčki, koptski i sirijski pravoslavci slave ga 7. siječnja, a armenski pravoslavci Božić slave 19. siječnja. U gradu danas živi malobrojna kršćanska zajednica, a hodočasnici u božićnoj noći okruženi su naoružanim stražarima.

ŠPILJA ISUSOVA POROĐENJA

Božićno slavlje u Betlehemu predvodi jeruzalemski patrijarh, kojega pokraj Rahelina groba, na ulazu u Betlehem, dočekaju načelnici Betlehema, Beit Jale i Beit Sahura uz pratnju kršćanske mladeži, a oko 23 sata u crkvi sv. Katarine počinje pjevanje časoslova, pa polnoćka, poslije koje patrijarh s procesijom odlazi u špilju Isusova porođenja.

BADNJAK – DAN POSTA I NEMRSA

Nakon došašća, misa zornica i ispovijedi, Badnjak je vrijeme priprave za najsvečaniji blagdan u kršćanskom kalendaru. To je dan posta i nemrsa, duhovne priprave pred ponoćnu misu. Obitelj je na okupu i zajedno ulazi u božićnu noć, a u tradiciji je unošenje 'badnjaka' (hrastova debla) i sijena (slame) u dom.

POLNOĆKA NA SAM BOŽIĆ

Slavlje Božića počinje ponoćnom misom, čestitanjima, a poljupci i dobre želje pršte na sve strane. Bogata večera i dnevni ručak, obilje slatkiša i kolača. U tradiciji je da se ostaje kod kuće, eventualno u posjet i čestitanje najbližima, a u suvremenom i (na)elektriziranom svijetu razmjenjuju se milijuni prigodnih sms-poruka.

ŠTEFANJE I IVANJE NAKON BOŽIĆA

Nakon Božića je blagdan Svete Obitelji, ali pučki Štefanje po blagdanu svetog Stjepana, kada se osim svim Stjepanima, Stipama, Štefovima i Štefanijama čestita imendan, čestita i Božić prijateljima i znancima, a dva dana nakon Božića Ivanje, tj. blagdan sv. Ivana evanđelista kojega zovu i "božićni ili zimski sv. Ivan".

ISUSOVA ŠTALA ILI ŠPILJA?

Dok Luka govori o štali, odnosno špilji, evanđelist Marko piše o dolasku mudraca, kaže kako su oni "ušli u kuću, ugledali dijete s Marijom, majkom njegovom". Teško je reći radi li se o špilji ili kući, ali izvjesno je da su ljudi onoga vremena živjeli u tako siromašnim kućicama koje nalikuju na špilje, a koje se i danas mogu vidjeti.

TKO JE TKO U JASLICAMA

Pastiri označuju siromašni narod, tj. cijelo čovječanstvo kojemu treba otkupljenje, a mudraci, koji tek u 4. stoljeću dobivaju imena, sve pogane koji traže Boga u Kristu i u njemu ga nalaze. U tri mudraca sv. Leon Veliki vidi tri razdoblja ljudskog života: mladost, zrelu dob i starost. Anđeli su simboli nevidljivoga svijeta.

PRVE ŽIVE JASLICE

Prve žive jaslice uprizorio je 1223. sv. Franjo Asiški u šumi pokraj Greccia. Vladimir Belaj piše, pozivajući se na Franjina životopisca Tomu Čelanskoga, kako je on uz oltar postavio prave jasle i doveo k njima živog vola i magarca. Pri podizanju se, kaže legenda, u jaslama pojavilo Dijete (Isus), pogladilo sv. Franju i nestalo.

ZAŠTO BAŠ VOL I MAGARAC

Vola i magarca Luka ne spominje, kao niti ijedno drugo evanđelje. Origen u 2. i 3. stoljeću tumači njihovu prisutnost riječima proroka Izaije da "vol poznaje svoga vlasnika, a magarac jasle gospodarove", dok sv. Leon Veliki u liku vola vidi izabrani narod, a u magarcu poganski narod – tumačio je dr. Adalbert Rebić.

ISUSOVCI POSTAVILI PRVE JASLICE

Isusovci su prve jaslice postavili 1560. u Coimbri, 1562. u Pragu, a uskoro ih je bilo u isusovačkim misijama po Japanu, Americi, Indiji, gdje su privlačile veliku pozornost i pokrštenih i nekrštenih domorodaca, pa je isusovački general Claudio Aquaiva već 1592. morao upozoriti na umjerenost pri postavljanju jaslica.

NA KOŠLJUNU NAJSTARIJE JASLICE

Najstarija skupina kipova u nas, koji se tumače kao ostaci jaslica, ona je iz 16. st. i nalazi se u franjevačkom samostanu na Košljunu kod Krka. No dvoji se jesu li to bile prave jaslice ili skulpture s kakvoga oltara, pa se o potvrđenim baroknim božićnim jaslicama u hrvatskim crkvama govori tek od 18. stoljeća nadalje.

ŠTO JE POST

Postiti znači jednom se dosita najesti, a ne mrsiti znači ne jesti ništa od mesne hrane. Na Badnjak jede se riba. U kršćanskom postu je i simbolička vrijednost Kristova imena IHTUS (grč. riba, ali i Isus Krist Božji Sin Spasitelj). Post završava nakon ponoćne mise, poslije koje slijedi slavlje s pečenjem (većinom perad), slasticama i vinom.

ROĐENJE MALOGA BOGA - BOŽIĆA

Hrvati imaju jedan od najljepših naziva za blagdan Kristova rođenja. Riječ "Božić" umanjenica je za riječ Bog, odnosno označava da se toga dana rodio mali Bog (Božić), tj. Isus Krist. Engleska riječ Christmas kratica je od Christ's mass (Kristova misa), a smatra se da vuče korijene od egipatskog Khristos-Mas (Kristovo rođenje).

SLAVIO SE SAMO USKRS

Kako u Novom zavjetu nema podataka kada se točno rodio Isus, u prvim godinama kršćanstva Božić se nije slavio, nego samo dan Kristova uskrsnoća - Uskrs. Božić se počeo slaviti u Rimu u 4. stoljeću i to na blagdan rođenja boga Sunca, jer je Crkva željela potisnuti taj poganski blagdan slaveći Krista koji je Božansko Sunce.

BOR UVEZEN IZ NJEMAČKE

Kićenje božićnog (zimzelenog) drvca germanski je običaj, koji se proširio gotovo cijelom Europom. U Hrvatskoj se tradicionalno u kuću unosio badnjak i kitile su se grane bjelogoričnog drveta (zelenilom, voćem, jabukama i orasima), a ispod stola prostirala se slama u kojoj su djeca tražila darove. Daleko skromnije (voće i orahe) od današnjih.

 

Komentara 4

DE
demokršćanin
11:14 25.12.2015.

Autor članka je u vremenskom zaostatku.Obvezatan post i nemrs već davno nije na BADNJAK( neka pogleda katolički kalendar).Post i nemrs obvezatan je za katolike samo na čistu srijedu ili pepelnicu.Ako se netko želi držati starih običaja neće mu biti na odmet.

DE
demokršćanin
18:26 25.12.2015.

Uvijek neko nešto krade.Tako je jedan komentator ukrao poslovicu koja je i danas prisutna u Slavoniji ali ona nije poslovica za koju on veli da je pravoslavna poslovica ,no to je poslovica koju koriste Hrvati Slavonci a koji su žiteljii Šokadije dakle Šokci.Za pravoslavce naziv Šokac je općeniti naziv za sve katolike.Pravo značenje poslovice je ovaj:šokci su uvijek bili ležerniji i nisu se držali uvijek baš svih propisa.Radi nepridržavanja propisa za vrijeme Austro-Ugarske u Vojnoj krajini bili su često kažnjavani šibanjem po goloj stražnjici.Evo jedna krađa poslovice i pripisivanje je nekim drugima uvela nas je u ne tako davnu prošlost.

Avatar NenadNikolicZagreb
NenadNikolicZagreb
14:28 25.12.2015.

Špilja? To je u stvari zemunica koja je iskopana u zemlji i u njoj seživjelo ali i držala stoka. Isusova obitelj je iz Nazareta i morali su putovati u Nazaret zbog popisa stanovništva koji se provodio radi urednog plaćanja poreza.. Svatko je morao doći u "svoje" mjesto, javiti se lokalnim vlastima i prijaviti se u popis za plaćanje poreza. Dobri ljudi su potrebitim Isusovim roditeljima pružili ono što su imali, zaštićenu prostoriju u kojoj su ponekad i sami spavali. Da li je hodočasnička turistička lokacija u Betlehemu stvarna lokacija Isusovog rođenja teško je kazati. Da li je datum rođenja sigurno utvrđen također je nepoznanica. Prema astronomskim izračunima 25. prosinac sigurno nije datum Isusovog rođenja, već je to datum kojeg je kršćanstvo u svojim najranijim danima preuzelo iz izgleda starije iranske mitologije, kao izgleda bika u jaslicama i simbolizira dan pobjede dobrog nad zlim, svjetla nad tamom, u vječnoj borbi svjetla i tame, dan od kojega kasniji dani postaju duži a crnilo noći se povlači.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije