Imamo najgušća kućanstva

Mame peglaju i kuhaju sinovima do 33, a kćerima do nepunih 30 godina

hrvati
Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL
27.06.2018.
u 21:20

Zajednički život pripisuje se tradicionalnom načinu života, no i nesigurnim oblicima rada i niskim plaćama

Jeste li znali da Hrvatska ima najbrojnija kućanstva u Europskoj uniji? Tim je pitanjem europski statistički ured otvorio priču o hrvatskom Danu državnosti.

Običaj je Eurostata da nacionalni praznik svake članice obilježi iznošenjem nekih činjenica po kojima je država slavljenica bolja od ostalih članica. U posljednjih deset godina Hrvatska je ostala jedina članica EU u kojoj se broj članova kućanstva nije smanjio te se u prosjeku održao na 2,8 osoba po kućanstvu.

Jedno dijete ima 46% parova

U deset godina prosječan broj članova kućanstava u EU 28 spustio se na 2,3, s tim što je Švedska pala ispod dva, na prosječnih 1,9 osoba po kućanstvu! Poznato je da se hrvatska kućanstva nisu sačuvala na okupu jer se povećao broj novorođene djece, nego zbog toga što hrvatski mladići (85% u dobi do 29 godina) i djevojke (64%) i nakon završenog školovanja ostaju pod istim krovom s roditeljima.

Zajednički život pripisuje se tradicionalnom načinu života, no i nesigurnim oblicima rada, niskim plaćama te vlasništvu nad nekretninama. Hrvatska drži rekord i po tome što troje od četvero mladih ljudi (75%) između 25 i 29 godina živi u kućanstvu s roditeljima! Na razini EU taj je udio oko 40%, a u skandinavskim zemljama samo četvero od stotinu mladih ljudi te dobi ostaje s roditeljima. Još je nepovoljniji odnos kad se dob mladih protegne na 34 godine jer i tada šestero od deset mladih Hrvatica i Hrvata te dobi živi s roditeljima, dvostruko više od prosjeka EU. Djevojke se osamostaljuju s nepunih 30 godina, dok sinovi ostaju na maminom ručku sve dok ne navrše 33 godine – 12 godina kasnije nego Skandinavci.

Inače, svaka sedma obitelj s djecom u Hrvatskoj ima troje i više djece, no kao i u EU dominiraju obitelji s jednim djetetom – 46%. Čak 15% djece u EU živi s jednim roditeljem, češće s majkom nego s ocem. Najviše je jednoroditeljskih obitelji u Danskoj, gdje gotovo svako treće dijete živi samo s majkom ili ocem, a slijede Litva (26%), Švedska (24%) i Velika Britanija (22%). Hrvatska je sa samo šest posto djece koja žive s jednim roditeljem na začelju. Inače, najveći udio kućanstava s troje ili više djece zabilježen je u Irskoj (26%), a slijede Belgija i Finska (19%) te Francuska (18%).

Gotovo dvije trećine svih kućanstava u zemljama EU sastavljene su od jedne ili dvije osobe. Prednjače samačka kućanstva, koja čine gotovo trećinu ukupnih kućanstava EU, dok su u Švedskoj u 51 posto kućanstava samci. U Hrvatskoj je samačko svako četvrto domaćinstvo.

Samo 0,3% BDP-a EU

Hrvatska je, podsjeća Eurostat, u vrhu i po najmanjem broju učenika koji napuštaju srednju školu – samo 3,1 posto populacije – te po najmanjem broju građana koji pate od zločina, nasilja ili vandalizma na svom području. Eurostat navodi da je Hrvatska turistička i vinogradarska zemlja, ima 83.000 hotela ili drugih kratkotrajnih smještajnih objekata te 20.000 hektara vinograda, no u europskom BDP-u sudjeluje sa samo 0,3 posto.

Komentara 22

AA
aabbcc
00:18 28.06.2018.

Roba sto se mora peglati ne valja i ne treba je ni kupovati !

Avatar Autobusijada2018
Autobusijada2018
10:43 28.06.2018.

Vozi Šimun autobus za Njemačku. Autobusijada odvozi Hrvate u izbjeglištvo i uništava i slama Hrvatsku. Brm brrrrm.

Avatar nekakav
nekakav
07:25 28.06.2018.

to samo znači da se lijepo slažemo, da nemamo previše međugeneracijskih sukoba, i da živimo svi zajedno. ali mediji su se nekako uprli jako tjerati nas van, naše dobre stvari prikazivati kao nazadne. znači, po ovome 'istraživanju', najbolje je čim prije napustiti roditelje, uzeti kredit za stan, pa i auto, mobitel, i tako se osamostaliti. super, ali od koga, čega, osamostaliti? od staraca? zanimljivo. očito je bolje biti teško ovisan cijelog života o bankama i kreditima, nego dijeliti troškove kućanstva, imati novac za putovanja, koristiti (besplatni) baka servis, umjesto dijete strpati u vrtić cijeli dan, pa čak i kad smo na godišnjem odmoru, baš super. što još nadodati? većinu ovih statistika rade banke, jer one imaju najbolju bazu podataka o kreditima za stan, kuće, automobile. meni je najljepše doći u posjetu prijatelju u pos-ovom stanu, pa dolje na terasi sjediti i gledati kako roditelji posjećuju svoju djecu, i jedni i drugi ubogi, sjede 2 sata uz jednu radensku i malu kavu, stiskaju tu vrećicu koju su im starci donijeli, kao, valjda će biti dosta 3 dana da se nejde u dućan.. dal ste ikad razmišljali kud možete otići za npr. 20.000 kuna godišnje, kolka vam je recimo godišnja rata kredita? dal vam je jasno da u tom stanu ćete samo spavati, i da plaćate jako skupi kvadrat kreveta? zemlja nam je prepuna napuštenih kuća. to je bogatstvo koje nema bilo tko. ali mi bi samo prodavali. zato treba porez na nekretnine, da osjetite kako ste u biti jako bogati.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije