Ustavni sud potvrdio je jučer i službenim priopćenjem da je u petak održao sjednicu na kojoj je produljio mandate sucima kojima su oni nekoliko sati kasnije istjecali. Usto, objavljeno je i izvješće koje je Ustavni sud odlučio ipak ne uputiti Saboru jer su u međuvremenu izabrani novi suci.
Ukratko, Ustavni sud se u izvješću poziva na odredbu Ustavnog zakona o Ustavnom sudu koja od njega zahtijeva da bude jamac poštovanja i primjene Ustava. A kako Sabor nije na vrijeme izabrao suce umjesto onih kojima je već do krajnjeg ustavnog roka produljen mandat, zaključeno je da Ustavni sud s tri preostala suca ne bi mogao ispoštovati ono što od njega traži Ustavni zakon. Zbog toga je, pak, procijenjeno je kako su u opasnosti temeljne ustavne vrednote, konkretno demokracija, ljudska prava i vladavina prava, što je Ustavnom sudu bio argument za provođenje općeg ustavnog nadzora. U prilog ovakvu stajalištu ustavni suci dodatno navode da su u tijeku predsjednički izbori koje bi Ustavni sud trebao nadzirati i odlučivati o potencijalnim sporovima te na kraju i proglasiti izabranog predsjednika, a ništa od toga ne bi mogao ako bi ostao bez kvoruma nužnog za donošenje odluka.
Slična situacija u BiH
Osim na opća načela iz Ustava i na Ustavni zakon, Ustavni sud se pozvao i na dva mišljenja Venecijanske komisije. Jedno od njih izdano je na traženje ustavnog suda BiH, kojemu je u ožujku ove godine također prijetila blokada jer je jedan sudac podnio ostavku, a dvojica su napunila godine za umirovljenje. Parlamenti Federacije BiH i Republike Srpske nisu na vrijeme imenovali njihove zamjenike. U ovom slučaju, Venecijanska je komisija prepoznala političke okolnosti kao uteg pa poručila kako "poštovanje temeljnog demokratskog načela podjele vlasti zahtijeva da ni jednoj grani vlasti, kako na državnoj, tako i na entitetskoj razini, ne bude dopušteno da, bilo namjernim nedjelovanjem ili pak pukom nesposobnošću da djeluje, blokira funkcioniranje druge grane vlasti i drži ustavne institucije kao taoce političkih zahtjeva". Pa je procijenila kako "sakaćenje" učinkovitosti Ustavnog suda podriva demokraciju, ljudska prava i vladavinu prava i zaključila kako produljenje mandata sucima koji idu u mirovinu ne bi bilo protuustavno.
Za aktualnu situaciju u Hrvatskoj možda je ipak zanimljivije da se Ustavni sud pozvao i na mišljenje Venecijanske komisije o ustavnom zakonu o Ustavnom sudu RH iz 2001. godine. Venecijanska komisija tada je procijenila da bi, u slučajevima kad njegov nasljednik nije izabran u zakonskom roku, Ustav trebao omogućiti produljenje mandata ustavnog suca do izbora novog, a sve da bi se omogućilo nesmetano funkcioniranje Ustavnog suda. Ovo se mišljenje, međutim, razmatralo u Saboru 2010. u vrijeme donošenja ustavnih promjena kojima je umjesto dotadašnje natpolovične, kao uvjet za izbor ustavnih sudaca propisana dvotrećinska većina svih zastupnika u Saboru. Stajalište o potrebi propisivanja produljenja njihovih mandata za slučajeve kada se novi suci ne izaberu tada je, kako smo već pisali, zastupao HDZ, no SDP, čiji je pregovarački tim tada vodio Zoran Milanović, protivio se takvoj ideji pa je u Ustav na kraju uneseno da se mandat ustavnog suca iznimno može produljiti najdulje do šest mjeseci. Na tu je raspravu na subotnjoj svečanosti prisege novih ustavnih sudaca podsjetio i Zoran Milanović, koji je 2010. argumentirao da bi takvo rješenje parlamentarnim strankama omogućilo da, ako ne žele promjenu u Ustavnom sudu, a oporba su u Saboru, do u nedogled opstruiraju izbor novog suca ili sudaca. U Ustav je na kraju ušlo produljenje od maksimalnih šest mjeseci, što znači da je Sabor, dakle ustavotvorac, tada jasno rekao što treba, odnosno ne treba stajati u Ustavu, a sada mu Ustavni sud praktički poručuje da je – pogriješio. Što bi sve moglo dodatno podgrijati tumačenja po kojima je Ustavni sud ovim potezom debelo iskoračio iz ovlasti koje mu je dao Ustav.
S obzirom na to da je Sabor nove ustavne suce izabrao u subotu, samo nekoliko sati nakon isteka produljenog mandata, ovo izvješće Ustavnog suda u ovom trenutku neće imati konkretnih posljedica. No, teško da je moguće potpuno isključiti scenarij u kojem bi se već kod sljedećeg izbora ustavnih sudaca parlamentarne stranke mogle znatno ležernije postaviti prema ovoj ustavnoj zadaći Sabora. Jer, ako već Ustavni sud tvrdi kako ima alat da u slučaju njihove neodgovornosti spriječi teže posljedice za demokratski poredak, što ih priječi da, ako misle da im je oportuno, produlje mandat sazivu Ustavnog suda po svojoj mjeri? Ili barem da ne slušaju kritike konkurencije da su se, pregovarajući o ustavnim sucima, upustile u političku trgovinu.
Sami sebi produljili mandat
A da je ovaj potez Ustavnog suda i te kako kontroverzan, pokazale su rasprave ustavnopravnih stručnjaka koje su na društvenim mrežama krenule i prije objave izvješća. Potez ustavnih sudaca pozdravila je riječka profesorica Sanja Barić, uvjerena da je potez Ustavnog suda "primjer ispravnog i odgovornog funkcioniranja" jer bi u protivnom bio dokinut sustav nadzora ustavnosti i zaštite ljudskih prava, jedan od temelja ustavne demokracije. Njezin zagrebački kolega Đorđe Gardašević, naprotiv, ističe kako nijedno tijelo nema ovlast samo sebi produljivati mandat. "Mislim da je vrlo opasno davati ovakve ovlasti bilo kome, makar to bio i Ustavni sud, koji kontinuirano pokazuje tendenciju širenja svog djelokruga", otpisao je Gardašević kolegici na Facebooku.
GALERIJA Sirijci slave na ulicama, ruše kipove dinastije Asad: 'Ovo je naš pad Berlinskog zida'
Znači oni koji su Milanovića optužili za pokušaj kršenja Ustava, sami su to isto pokušali! E, jesmo država!