I u današnjem suvremenom društvu, u kojem na način života pojedinaca više ne utječe pritisak okoline i njihovih obitelji kao nekoć, većina građana Europske unije bira život u paru.
Tako oko polovice muškaraca i žena u EU živi u paru, oko trećine građana živi s jednom ili više odraslih osoba, ali nisu par, a gotovo petina muškaraca i žena u dobi od 15 do 64 godine žive sami. Pokazuju to najnoviji podaci Eurostata. Osobito stariji muškarci nisu skloni samačkom životu bez obzira na to u kojim državama žive jer dok u prosjeku u EU 40% žena u dobi od 65 i više godina živi samo, samo 19% muškaraca starih 65 i više godina su samci.
– Stariji muškarci navikli su da se za njih netko brine i, čim ostanu udovci, nađu partnerice koje će živjeti s njima i zapravo se brinuti o njima, i to je tako i kod nas i u drugim državama EU. To je jedan od ključnih razloga zašto puno više starijih žena živi samo, a usto na puno veći postotak starijih žena samaca utječe i dulji životni vijek žena – govori sociologinja Sonja Podgorelec.
Kod nas je manje samaca i među ženama i muškarcima u dobi od 65 i više godina nego u EU jer imamo 14% starijih muškaraca koji žive sami i oko trećinu žena.
– U Hrvatskoj je manji udio samaca i među starijim muškarcima i ženama od prosjeka EU i zbog još uvijek tradicionalnog načina života u kojem u obiteljima živi više generacija. Kod nas ljudi porijeklom s otoka koji su radili u gradovima na obali često se u mirovini vraćaju živjeti na otoke da bi se brinuli o starim roditeljima, a znaju zbog njih ići i u prijevremenu mirovinu – govori Podgorelec.
Stariji ljudi koji žive sami, navodi Eurostat, osobito bi se tijekom pandemije mogli suočiti s posebnim teškoćama zbog socijalne izolacije.
– Posebno su u riziku od socijalne izolacije stariji samci jer često nisu informatički pismeni kao mladi ljudi pa ne mogu održavati, osim telefonom, kontakte s obitelji, prijateljima, znancima – kaže Podgorelec.
To što oko trećine građana EU živi s jednom ili više odraslih osoba, ali ne u paru, moguće je, kaže, i zbog ekonomskih razloga kad mladi ljudi koji su se osamostalili od roditelja žive s prijateljima ili dijele stan sa znancima, ali u taj postotak mogu se ubrajati i samohrani roditelji koji žive s odraslom djecom.
Najveći udio starijih žena koje žive same u kućanstvima je u Latviji, u kojoj gotovo polovica žena (49%) u dobi od 65 i više godina živi sama, zatim u Njemačkoj i Sloveniji (45%), te slijede Finska i Češka sa 44 % žena samaca. Inače, Latvija se ubraja u europske zemlje s najstarijim stanovništvom kao i Slovenija, a pogotovo Njemačka u kojoj je prosječna starost stanovništva čak 46,8 godina. Također, na veliki udio starijih žena koje žive same utječe i to što je prosječna starost žena u EU čak 53,7 godina, dok je prosječna starost muškaraca 42,7 godina.
Nasuprot ovim zemljama, najmanji udio žena u dobi od 65 i više godina koje žive same imaju Estonija (26%), Belgija (28%) te Španjolska i Cipar (31%). Moguće je da u Estoniji i Belgiji veći broj žena živi ili u domovima za umirovljenike ili u paru.
