Fitchova potvrda investicijskog rejtinga

Marić: Hrvatska će postići gospodarski oporavak bez značajnijih neravnoteža

Zagreb: Ministar Zdravko Marić komentirao novo izvješće o kreditnom rejtingu RH
Foto: Jurica Galoic/PIXSELL
1/4
05.12.2020.
u 13:18

Ministar financija posebno je govorio o pozitivnoj Fitchovoj ocjeni hrvatskog ulaska u Europski tečajni mehanizam II i približavanja eurozoni, ponovivši ocjenu kreditne agencija po kojoj bi uvođenje eura povećalo hrvatski rejting za najmanje dva stupnja.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izjavio je u subotu da Fitchova potvrda investicijskog rejtinga Hrvatske naglašava njezinu sposobnost nošenja s krizom na odgovarajući način, te sugerira da će Hrvatska postići gospodarski oporavak bez značajnijih neravnoteža.

Fitch navodi sposobnost vlade i države da se nose s krizom na odgovarajući način, te da smatra da će Hrvatska iznaći način gospodarskog oporavka i proći kroz krizu bez značajnijih neravnoteža", komentirao je Marić na konferenciji za novinare objavu agencije Fitch, koja je potvrdila investicijski kreditni rejting Hrvatske 'BBB-', uz stabilne izglede.

Međutim, prema prognozi Fitcha pad gospodarske aktivnosti u ovoj godini će iznositi oko devet posto, a prema vladinim projekcijama oko osam posto, dodao je Marić. Fitch, napominje Marić, potpuni oporavak gospodarske aktivnosti očekuje krajem 2022. godine, dok vlada već iduću godinu vidi kao onu sa snažnijim rastom.

Kada je riječ o fiskusu, Marić ističe da je Fitchovo izvješće na tragu vladinih projekcija: procijenjeni deficit u idućoj godini iznosi nešto više od tri posto prema kreditnoj agenciji, a vladino očekivanje je 2,9 posto. Marić je istaknuo i podudarnosti u projekcijama smanjivanja javnog duga u BDP-u. Ocijenio je da se iz izvješća vidi koliko je važno kvalitetno balansirati između očuvanja radnih mjesta i nastavka fiskalne konsolidacije i stabilnosti javnih financija.

Ministar financija posebno je govorio o pozitivnoj Fitchovoj ocjeni hrvatskog ulaska u Europski tečajni mehanizam II i približavanja eurozoni, ponovivši ocjenu kreditne agencija po kojoj bi uvođenje eura povećalo hrvatski rejting za najmanje dva stupnja.

Slaže se s agencijom da Hrvatska treba učiniti sve za bolju i kvalitetniju iskoristivost europskih fondova, s naglaskom na sredstva iz instrumenta EU-a nove generacije. Na pitanje kako bi građanima jednostavno objasnio što znači podizanje kreditnog rejtinga, rekao je da ono smanjuje trošak duga te da je investicijski rejting uvjet mnogim kvalitetnim investitorima da uopće mogu ulagati u obveznice neke zemlje.

Kao primjer navodi hrvatsku obveznicu izdanu na međunarodnom tržištu početkom pandemije od dvije milijarde eura, pri čemu su u knjizi upisa bili najbolji svjetski investitori. Podsjetio je da je Hrvatska 2015. samo iz državnog proračuna platila 12 milijardi kuna kamata na svoj javni dug, a prošle godine nešto ispod devet milijardi.

U četiri godine trošak kamata je tako smanjen za nešto više od četvrtine, a tome je upravo doprinijelo poboljšanje kreditnog rejtinga, koji predstavlja signal tržištima da je premija rizika niža, pa je i kamata niža, izjavio je Marić.

Agencija Fitch potvrdila je u petak investicijski kreditni rejting Hrvatske 'BBB-', uz stabilne izglede, istaknuvši očekivani postupni oporavak od koronakrize uz financijsku podršku EU-a, ali i problem ograničenih kapaciteta za korištenje europskog novca.

Agencija očekuje da će hrvatsko gospodarstvo ove godine pasti devet posto, budući da je drugi val pandemije koronavirusa teško pogodio izvoz usluga i potrošnju kućanstava, unatoč opsežnom paketu mjera potpore ukupne vrijednosti nešto veće od 10 posto BDP-a. U lipnju Fitch je procijenio da će gospodarstvo ove godine pasti 8,4 posto.

Procjenu rasta u 2021. Fitch je snizio sa 4,5 na 3,8 posto, očekujući slabiji povoljni utjecaj oporavka u glavnim partnerima i kontinuirano prigušenu potražnju u uslužnom sektoru. Očekuju ipak veća javna ulaganja čiji će glavni pokretač biti projekti obnove Zagreba nakon potresa. U 2022. rast bi trebao ubrzati na šest posto, budući da će posljedice pandemije jenjati, a potražnju će potaknuti postupna provedba projekata povezanih s europskim fondom za oporavak, iz kojeg bi Hrvatska trebala dobiti 5,9 milijardi eura bespovratne pomoći.

Ključne riječi

Komentara 18

RI
rimac444
14:06 05.12.2020.

Da je sada kukulele na vlasti sa slučajnim bili bismo u svkom slučaju slučajna država u bankrotu. Koliko lakše bismo prebrodili ovu krizu da leva bagra nije zadužila državu za 100 milijari i još toliko opljačkala.

ST
stefj
13:59 05.12.2020.

Nije mi jasno kako Marić ne odustane od svega i ode. Kako opravdavati stalna povećanja rashoda radi zadovoljavanja javnih struktura, a situacija s punjenjem proračuna nikada gora, kako lagati privatnom sektoru i građanima da se radi nešto za njih, kada se samo gleda kako što više uzeti?... No, očito je i vladi jasno da ne može farbati privatne investitore, te se uopće ne računa na njih, već se sve nade polažu na javne investicije i EU fondove. Najgore u svemu je da se o reformama javnog sektora više niti ne priča, već se unaprijed odbacuju... Imat ćemo najveći pad u EU i najsporiji rast. To znači daljnji egzodus sposobnih i struke, daljnje zakucavanje na dno EU-a... Nema se više kome uzeti, porezna evazija je najmanja u EU, uvodi se fiskalizacija čak i za aparate za kavu, uvodi se carina čak i na pakete od 1 Kn, uvodi se još kazni za privatni sektor. A već imamo među najvećim poreznim opterećenjima u EU, daleko veće nego što gospodarstvo može podnijeti... Uostalom, jeste li primijetili da se premijer više ništa ne hvali kako ćemo biti među zemljama s najvećim rastom slijedeće godine, i to je sad jasno da je bila neostvariva želja bazirana na praznim pričama...

DP
delmata.pakleni.otok
08:42 06.12.2020.

slično je govorija i pavelićev ministar financija na svečanosti u zagrebu 10 travnja 1945....

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije