Ministar obrane Damir Krstičević izjavio je u četvrtak, u povodu 100 dana Vlade, da je napravljeno puno u njegovu resoru, naglasivši povećanje obrambenog proračuna.
"Pitajmo hrvatske vojnike, dočasnike i časnike, namještenike u Ministarstvu obrane - jako se puno napravilo. Povećali smo proračun, zar to nije puno", izjavio je Krstičević novinarima.
Istaknuo je kako se MORH fokusirao na vojnika, dočasnika i časnika te na poboljšanje uvjeta u vojarnama, bolju prehranu i bolje sposobnosti.
"Mislim da je to jako puno i napravit ćemo još više zajedno za pobjedničku Hrvatsku vojsku", poručio je Krstičević.
Bitnim drži i što je Vlada, u skladu s aktualnim gospodarskim i geopolitičkim promjenama i okolnostima, redefinirala sustav nacionalne sigurnosti kroz donošenje Strategije nacionalne sigurnosti i Zakona u sustavu domovinske sigurnosti.
Za ponedjeljak je najavio potpisivanje ugovora u MORH-u s domaćom vojnom industrijom u vrijednosti od 200 milijuna kuna, u skladu sa "zadaćom stimuliranja hrvatske vojne industrije kao strateške grane našeg gospodarstva"
Marić: Imam 49.954 neriješenih predmeta
Ministar državne imovine Goran Marić ocijenio je u četvrtak da se ova Vlada manje prezentira u javnosti jer je okrenuta problemima resornih ministarstava te istaknuo da u njegovom resoru postoji 49.954 neriješenih predmeta.
Na upit novinara nakon sjednice Vlade kako ocjenjuje njezinih prvih sto dana, Goran Marić je rekao da je ocjenjuje različito od nekih medija.
"Ni jedna Vlada nije napravila u prvih sto dana ono što je ova Vlada učinila, samo ova Vlada malo više radi a manje govori, manje se prezentira jer je okrenuta prema problemima resornih ministarstava. Tako i ja u svom ministarstvu imam 49. 954 neriješena predmeta. Imam li kraj toliko posla vremena sebe reklamirati? Nemam, doista mi je važnije raditi", naglasio je Marić.
Odgovarajući na novinarsko pitanje o važnoj ulozi njegovog ministarstva kada je u pitanju smanjivanje javnog duga, istaknuo je da će Ministarstvo odgovoriti toj ulozi.
"Već za ovu godinu predviđen je u proračunu primitak do 1,4 milijarde kuna. Radimo na jednoj sustavnoj analizi, do kraja drugog kvartala donijet ćemo odluku koji je prijedlog, kako to učiniti i onda ćemo to vrlo brzo, na optimalan način, i realizirati", zaključio je Marić.
Gospodarstvenici pozivaju na strukturne reforme
Iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) i Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u četvrtak su, u povodu 100 dana Vlade, pozdravili mjere usmjerene rasterećenju gospodarstva, no upozorili su da nedostaju strukturne reforme u zdravstvenom, mirovinskom, obrazovnom i sustavu državnih poduzeća.
U prvih sto dana Vlada se fokusirala na definiranje i provedbu obuhvatne porezne reforme i izradu akcijskog plana za rasterećenje gospodarstva, kazao je predsjednik HGK Luka Burilović napominjući kako "ohrabruje što se iz navedenih aktivnosti vidi jasna usmjerenost Vlade prema gospodarstvu s namjerom da se poslovnim subjektima olakša poslovanje i kreira poticajnije poslovno i investicijsko okruženje".
Ipak, s obzirom da Hrvatska prema gotovo svim pokazateljima konkurentnosti zaostaje u odnosu na prosjek država srednje i istočne Europe "nužan je niz strukturnih reformi poput reforme mirovinskog, zdravstvenog, obrazovnog sustava ili reforme državne uprave i javnih poduzeća", kazao je Burilović.
Navodi kako su napravljeni pojedini preduvjeti poput osnivanja Ministarstva državne imovine ili Ministarstva demografije, čime su apostrofirani važni problemi koji do sada nisu bili u fokusu ekonomske politike, "ali su u prvih sto dana izostali dinamičniji i odlučniji potezi".
Provedba porezne reforme svojim obuhvatom i bitnim elementima rezultirat će odmjerenim poreznim rasterećenjem, koje neće ugroziti neophodnu fiskalnu konsolidaciju javnih financija, a kreirat će stabilniji i predvidljiviji porezni sustav, ocjenjuje Burilović.
Pozitivnim ocjenjuje što je reforma istodobno usmjerena prema poslovnim subjektima, posebno srednjim i malim, ali i građanima što će kroz povećanje plaća i raspoloživog dohotka djelovati na nastavak rasta potrošnje i investicija.
Donošenje akcijskog plana za rasterećenje gospodarstva, kako je rekao, predstavlja važan i dobar put u uvažavanju potreba i zahtjeva poduzetničkog sektora, što će imati pozitivne implikacije na rezultate poslovanja tvrtki, a time i na dinamiku ukupnog gospodarskog rasta.
Dosljedna primjena akcijskog plana pridonijet će poboljšanju položaja hrvatskog gospodarstva na ljestvicama konkurentnosti, a time zemlju učiniti atraktivnijom za izravna strana ulaganja.
Burilović napominje kako je Vlada u prvih sto dana donijela i državni proračun za 2017. u koji su ugrađeni efekti porezne reforme, a istodobno je osigurano zadovoljavanje fiskalnih kriterija povezanih s deficitom i dugom opće države. Stoga će državni proračun za 2017. i iduće godine imati pozitivan utjecaj na mogućnost izlaska iz procedure uklanjanja prekomjernoga proračunskog manjka te na poboljšanje kreditnog rejtinga zemlje, istaknuo je.
Pri tome je u realizaciji važno da se ne uspori provedba važnih reformi, posebno u sustavima državne i javne uprave, mirovinskom i zdravstvenom sustavu te ostalih strukturnih reformi koje su preduvjet podizanja stope potencijalnog gospodarskog rasta zemlje, upozorava.
"Zadovoljan sam što je Vlada u prvih sto dana provela mjere i aktivnosti koje su u funkciji stvaranja povoljnije poslovne i investicijske klime s intencijom troškovnog rasterećenja gospodarstva i stanovništva. Međutim, očekujem jačanje aktivnosti u provedbi dubljih strukturnih reformi s ciljem povećanja konkurentnosti, a time dinamičnijeg i dugoročno održivoga gospodarskog rasta", zaključio je Burilović.
Majetić: Usprkos nekim pozitivnim aspektima vidimo prostora za poboljšanje
Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Davor Majetić istaknuo je da su u prvih 100 dana Vlade provedene mnoge mjere, od kojih su poslodavci s nekima manje, a s nekima više zadovoljni.
Kao dobre primjere istaknuo je ponajprije akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva te donošenje Zakona o javnoj nabavi, koji je na njihovu inicijativu, usklađen s direktivama EU i kojim se, uvođenjem kriterija ekonomski najpovoljnije ponude, konačno omogućila veća kvaliteta usluga te ravnopravnost u tržišnom nadmetanju za gospodarstvenike.
Porezna reforma, kako je rekao, donijela je veće rasterećenje poduzetnicima i građanima, no ono i dalje nije dovoljno te su uz nju potrebne i brojne druge reforme kojima će se stvarati veće uštede i bolja poslovna klima.
"Usprkos nekim pozitivnim aspektima koje smo istaknuli i dalje u radu Vlade vidimo prostora za poboljšanje, prije svega, potrebno je smanjiti rokove u kojima se donose ključne reforme te poraditi na tome da bude više onih koje će olakšati poslovanje hrvatskom gospodarstvu", kazao je Majetić.
Dodao je kako bi aktivnosti trebalo biti mnogo više nego ih je bilo do sada, socijalni dijalog i dalje nije ostvaren u svom punom potencijalu te ga se često miješa s javnim.
"Iako je već prošlo 100 dana od početka rada ove Vlade i dalje nisu određene osobe za rad na ključnim pozicijama, a ovakva spora produkcija kadrova usporava i zaustavlja nužne promjene", istaknuo je Majetić.
Poslodavci od Vlade očekuju u sljedećem razdoblju "da se ozbiljno prihvati posla te da krene s provedbom donesenog akcijskog plana kako bi se ukidanjem nepotrebnih parafiskalnih nameta poduzetnicima omogućilo što jednostavnije i kvalitetnije poslovanje, što naravno donosi i rast, ulaganja te otvaranje novih radnih mjesta".
Također, ističu i važnost što brže digitalizacije državne i javne uprave, koja na tom području uvelike zaostaje za razvijenim zemljama članicama EU.
"Potrebna nam je i reforma školstva koja će na cjeloviti način donijeti kvalitetne nastavne planove i programe te mlade ljude pripremati za zanimanja budućnosti i omogućiti im spremnost za tržište rada odmah po završetku njihova školovanja", poručio je Majetić.
>> Krešo Beljak o Vladi: Gdje ste bili – nigdje, što ste radili – ništa
>> SDP o prvih 100 dana Vlade: 'Ova vlada nas vraća u prošlost, ali ne u dobra razdoblja'
uvijek se može bolje ali vlada je ok. konačno se nakon dugo godina nekaj miče s mrtve točke