Industrija krstarenja, s više od 30 milijuna putnika u dobrim godinama, jedna je od turističkih niša pogođenijih pandemijom koronavirusa. Mnoge cruising kompanije bile su prisiljene potpuno preskočiti 2020., a prilično mršava bila im je i 2021., pa čak i prošla godina. Oporavljaju li se napokon i krstarenja, koji su post-Covid trendovi i kakvi su Hrvati putnici, razgovaramo s Martom Cambiaggi, regionalnom direktoricom talijanske kompanije Costa Croicere s devet plovećih hotela, koju drži obitelj Costa od utemeljenja 1854.
- Naši su brodovi počeli ploviti 2021., ali kao početak posla zapravo možemo računati rujan 2022. Tada smo krenuli s popuštanjem strogih Covid protokola i počeli ponovo ukrcavati i goste koji nisu cijepljeni. Potpuni oporavak krenuo je tek ove godine, a već za tri mjeseca gostiju je koliko cijele prošle godine.
Koliko će vremena trebati da se nadoknadi izgubljeni prihod tijekom pandemije?
Ova je godine počela toliko dobro da će to definitivno biti pozitivna prijelomnica.
Koja se tržišta najbrže oporavljaju? Je li među njima i hrvatsko?
To su naša glavna tržišta, Italija, Francuska i Španjolska. Ali, izranjaju i neka nazovi nova tržišta poput Slovenije, Ujedinjenih Emirata, Tunisa i zemalja istočne Europe. I, da, prodaja je vrlo dobro krenula i u Hrvatskoj.
Koliko i kako su se krstarenja promijenila nakon korone?
Puno toga, lista je stvarno poduža. U koroni smo dobili i neke vrlo dobre lekcije. Higijena i sigurnost su na brodovima bili jako važni i prije, to je u pandemiji dodatno pojačano, a neke ćemo od tih najboljih novih praksi i zadržati. Primjerice, gosti se više ne poslužuju sami hranom s švedskog stola već ih uslužuje naše osoblje. Zbog korone smo u velikoj mjeri digitalizirali rezervacije, prijave i sam ukrcaj na brodove, što je pojednostavilo mnoge procese i učinilo ih dugoročno održivijima.
Plutajući hoteli više nisu rezervirani za starije osobe, tko su sada najčešći gosti?
Prosječna dob naših gostiju osjetno se smanjila posljednjih godina. Sada s glavnih tržišta dolazi i puno mladih parova, te obitelji s djecom. Slične trendove vidimo i na našim tržištima u razvoju.
Hrvati nisu među najbrojnijim gostima na kruzerima, izdvajaju li se po nečem drugom?
Prednost Hrvatske je što je vrlo blizu naših luka pristajanja, ponekad je potrebno samo 30 minuta iz nekih hrvatskih gradova da se stigne do Trsta, Dubrovnika ili Splita gdje je moguć ukrcaj. Još jedna prednost je što mnogi Hrvati ljeto provode radeći u turizmu na vašoj prekrasnoj obali, a onda radije putuju u jesen, kada su cijene niže, a razdoblje godišnjih odmora na našim glavnim tržištima je završilo. Gosti iz Hrvatske često traže najnižu startnu cijenu, ali su isto tako vrlo zainteresirani za uživanje u našoj ponudi hrane i hrane i zabave, dvjema stvarima o kojima Costa jako brine. Hrvatski gosti definitivno traže vrijedan, kvalitetan proizvod.
Krstarenja odavno nisu rezervirana za bogate, koliko stoji prosječno sedmodnevno krstarenje Mediteranom?
Ovisi o sezoni. Ali, sedam dana krstarenja u vansezoni može se dobiti već od otprilike 300 eura.
Kruzeri su na glasu kao veliki zagađivači, što Costa radi po pitanju održivosti?
Puno sitnih stvari od kojih je jedna, recimo, briga o smanjenju otpada od hrane. Ali, također, i neke velike. Naši noviji brodovi, Costa Smeralda i Costa Toscana koriste LNG gorivo (ukapljeni prirodni plin, op.a.), što je jedno od goriva koja najmanje zagađuje okoliš. Također, nastavljamo s gradnjom takvih brodova kojima ćemo zamijeniti naše stare brodove.
Gosti s kruzera često se optužuju za gužve u destinacijama poput našeg Dubrovnika, ali to svakako i njima kvari doživljaj. Kako gledate na taj problem?
Dobrom organizacijom se to može uvelike ublažiti.
Kako vi provodite godišnji odmor i jeste li bili na odmoru u Hrvatskoj?
Ponekad, naravno, odlazim na krstarenja. Iduće ljeto ću posjetiti Irsku, a ljeti 2024. planiram turneju po balkanskim zemljama, uključujući Bledsko jezero, Plitvička jezera, Ohridsko jezero, prekrasne planine u Crnoj Gori... Inače, Hrvatska ima lijepu obalu koju sam već posjećivala. Iako, zbog posla sam prisiljena ići na odmor u kolovozu, a ne volim gužve i tada izbjegavam plaže i idem više u unutrašnjost.
VIDEO Hrvati strahuju da neće moći platiti račune i kupiti hranu, o ljetovanju gotovo da ni ne sanjaju
