Vjerovali ili ne, ali od siječnja ove godine otmjena zagrebačka Palača Matice hrvatske, koja se nalazi na uglu Strossmayerova trga i Matičine ulice, pravno je postala društveno vlasništvo!? Takvu je odluku na sveopće čuđenje matičara donio Općinski građanski sud u Zagrebu 14. siječnja ove godine. Pri tome se pozvao na Rješenje Sekretarijata za financije Narodnog odbora Općine Donji grad u Zagrebu iz davne 1959. godine kada su komunističke vlasti političkim pritiscima oštro i surovo krenule na Maticu hrvatsku. Zagrebački Općinski građanski sud pozvao se pri tome i na čl. 12. Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta te je naložio već spomenuto upisivanje Palače Matice hrvatske u Zagrebu u društveno vlasništvo koje je, da sve bude još apsurdnije, odlukom Ustava Republike Hrvatske iz 1990. godine ukinuto.
U Matici hrvatskoj ne žele komentirati odluke suda jer je postupak u tijeku. No, potvrđuju da su u propisanom roku podnijeli prigovor. Ako prigovor bude odbijen, moguća je žalba višem sudu. Spor pravomoćno nije riješen, ali je Sud već nakon prvostupanjskog rješenja imao pravo na nekretninu upisati društveno vlasništvo, što je u skladu s poslovičnom brzinom hrvatskog sudovanja i učinio.
U svom prigovoru uprava Matice hrvatske ističe da više nije na snazi Zakon o nacionalizaciji, da više ne postoji predlagatelj postupka nacionalizacije Palače, kao što ne postoji ni kategorija društvenog vlasništva. Tvrde i da u aktualnom sudskom spisu ne postoji podatak o pravomoćnosti rješenja iz 1959., ali i da su u arhivi Matice pronašli podatak da je Sekretarijat za financije Narodnog odbora Općine Donji grad u veljači, koji je donio rješenje o nacionalizaciji 1959., već sljedeće 1960. godine donio i rješenje o izuzimanju od nacionalizacije Matičine palače.
Palača Matice hrvatske sagrađena je 1887. na zemljištu koje je darovao grad Zagreb s pomoću priloga članova Matice hrvatske, ali i od prihoda od nakladništva, dakle bez državne potpore. Pokretač gradnje bio je Matičin tajnik i knjižar Ivan Kostrenčić, koji se danas vjerojatno preokreće u grobu. Palača koja je s vremenom i nadograđivana, cijelo je vrijeme u vlasništvu Matice hrvatske (od 1927. u zemljišnim knjigama pod brojem Z-4177/27). U vrijeme policijske zabrane Matičina rada od 1972. do 1990. tu je djelovala Matičina tvrtka Nakladni zavod Matice hrvatske. U svojoj povijesti Matičina palača prošla je sve i svašta, od policijskog pečaćenja pa do požara u kojem joj je 1977. izgorio krov. A sada je u 21. stoljeću postala i objekt prave kafkijanske zavrzlame u kojoj će posljednju riječ ipak izreći suci.
>> Željka Caparin jednoglasno reizabrana za predsjednicu Matice Hrvatske
Lustracija!!!!!