Donosimo životopise trojice sudaca Ustavnog suda, Miroslava Šeparovića, Mate Arlovića i Gorana Selanca, koje je u srijedu izabrao Hrvatski sabor.
Miroslav Šeparović
Miroslav Šeparović predsjednik je Ustavnog suda kojemu je mandat istekao u travnju. Za suca Ustavnog suda izabran je 2009., a za predsjednika tog suda 2016.
Prije toga, od 2000. do 2005. bio je odvjetnik, a od 1998. do 2000. ravnatelj Hrvatske obavještajne agencije i zamjenik predstojnika Ureda za nacionalnu sigurnost.
U Ministarstvu pravosuđa radio je od 1989., prvo kao upravni savjetnik u Upravi za imovinsko pravne poslove, a od 1995. do 1998. bio je ministar pravosuđa.
Sudac Općinskog suda u Zagrebu bio je od 1986. do 1989. Karijeru je započeo u tvrtki Blato 1981., nakon čega je radio i u vojnoj građevinskoj ustanovi Prečko.
Rođen je 18. srpnja 1958. u Blatu, diplomirao je 1981. na zagrebačkom Pravnom fakultetu, gdje je 2013. doktorirao na području građanskog prava i obiteljskopravnih znanosti.
Mato Arlović
Za suca Ustavnog suca izabran je u srpnju 2009.
Od 1990. do 2008. od obnašao je pet mandata u Hrvatskom saboru, gdje je obnašao brojne dužnosti. Bio je potpredsjednik Hrvatskog sabora od 2000. do 2003. i od 2004. do 2007.
Uz članstva u odborima, bio je predsjednik Odbora za upravu i pravosuđe, Odbora za rad, zdravstvo i socijalnu politiku, Odbora za pomorstvo i veze i Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav.
U Saboru je sudjelovao u donošenju Ustava i njegovih izmjena i dopuna te kao i u procesu donošenja Ustavnih zakona.
Od 1970. do 1975. radio je u Tvornici šećera i vrenja Boris Kidrič, a od 1980. do 1988. bio je zaposlen na osječkom Pravnom fakultetu.
Rođen je 4. studenoga 1952. u Oštroj Luci u BiH, diplomirao je 1979. na osječkom Pravnom fakultetu, gdje je 2012. doktorirao prave znanosti.
Goran Selanec
Goran Selanec na dužnost suca Ustavnog suda dolazi s mjesta zamjenika pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, gdje je od 2012. uz ostalo radio na kontroli usklađenosti prakse pravobraniteljice s pravnom stečevinom EU te praćenju i analizi odluka Ustavnog suda, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava.
Od 2010. bio je viši pravni savjetnik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.
Bio je i nacionalni stručnjak za ravnopravnost spolova (od 2009. do 2012.), stručni savjetnik na EU PHARE projektu „Harmonisation and Publication Case Law“ pri Vrhovnom sudu, predavač na Katedri za europsko javno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta i znanstveni novak na katedri za Ustavno pravo.
Rođen je 20. listopada 1976. u Zagrebu. Pravo je diplomirao 2000. na zagrebačkom Pravnom fakultetu, dok je pravne znanosti doktorirao na University of Michigan Law School 2012.
hdz,sdp,ovog treceg ne znam,isto neka stela sigurno. sve isto u lipoj nasoj pokradenoj