Predsjednik Stjepan Mesić jučer je u Beču bio gost austrijskog predsjednika Heinza Fischera na Novogodišnjem koncertu bečkih filharmoničara u Zlatnoj dvorani Musikvereina, što je ocijenio izrazom uzajamnog poštovanja i "krunom“ prijateljstva između dvije zemlje i dvojice državnika.
Iako nije u detalje želio reći što je bila tema razgovora u "četriri oka“ s njegovim austrijskim kolegom, Mesić je hrvatskim novinarima nakon popodnevnog sastanka sa glavnim direktorom bečkog osiguravajućeg društva "Wiener Städtische“ Günterom Geyerom izjavio da je s Fischerom razgovarao o austrijsko-hrvatskim odnosima, aktualnom stanju u Hrvatskoj i njenom približavanju EU, predizbornoj situaciji pred drugi krug hrvatskih predsjednilkih izbora i izbornoj atmosferi. Ocijenivši austrijsko-hrvatske odnose „sjajnim“ na svim područjima, Mesić je rekao Fischeru, kako se oni neće mijenjati bez obzira tko će nakon izbora doći na čelo Hrvatske.
- Tijekom mog desetgodišnjeg mandata Austrija i oba austrijska predsjenika (op. pokojni Klestil te Fischer) mnogo su pomogla da se u Europi više čuje o Hrvatskoj i da se dobije više osjećaja za učinjene hrvatske napore u ispunjenju europskih standarda te priključenju naše zemlje euro-atlanskim integracijama“, istakao je Mesić.
Vezano uz domaće predsjedničke izbore, hrvatski je predsjednik ustvrdio kako je predizborna kampanja bila „demokratska ali invalidna“ te da hitno treba promijeniti apsurdnost prema kojoj o sudbini zemlje odlučuju oni na koje se ne primjenjuje hrvatsko zakonodavstvo.
- Ta se apsurdnost mora promijeniti, kao i izuzetno nizak cenzus od 10 tisuća glasova koje je potrebno prikupiti za predsjedničku kandidaturu, rekao je dodavši:
- Kada bi bilo potrebno 30 ili 40 tisuća potpisa, onda bi otpali oni koji su neozbiljni i kojima je jedino važno da im se ime pojavljuje u javnosti i da se produciraju ili da im unuci pišu u biografiji da im je djed bio predsjednički kandidat, a ostali bi oni koji doista imaju hrvatskim građanima što ponuditi.
Mesić također smatra da za glasovanje hrvatskih državljana u inozemstvu treba izraditi novi okvir.
- Oni mogu biti hrvatski državljani, ali moraju gasati tamo gdje imaju stalno boravište“, poručio je Mesić ilustrirajući taj oproblem slikovito kako je rekao apsurdom da Hrvatska ima 4,5 milijuna stanovnika i čak više od 4 milijuna birača.
Obraćajući se novinarima nije htio izravno reći kojeg će kandudata podržati u drugom krugu.
Na upit da li je čuo da je Milan Bandić čestitao građanima Novu godinu kao budući predsjednik, Mesić je rekao:
- Napoleon je rekao da je najbolji seržant onaj koji u svom rancu nosi maršalsku palicu, ali moram Vam reći da ne znam niti za jednog seržeta koji je postao maršal.
Na zamolbu da komentira odluku srbijanske vlade da protiv Hrvatske podigne protutužbu za genocid Mesić je rekao:
- Srbiji će vrlo teško biti dokazati da je nad Srbima izvršen genocid.
Niti jedan hrvatski vojnik nije prešao srpsku granicu, niti je ubio nekoga na srpskom tlu, kao što nije spalio niti jednu srpsku kuću ili bombardirao neki srpski grad.
Stoga će Srbiji vrlo teško biti dokazati da je nad Srbima počinjen genocid. Kada je Milošević tadašnju JNA pretvorio u srpsku armiju, ona je u Hrvatskoj počinila brojne brutalne zločine: gradovi su razoreni, naši ljudi su ubijani i odvođeni u srpske zatvore i logore itd. Kao žrtve brutalne srpske agresije o čemu imamo i dokaze Hrvatska je podnijela tužbu za genocid protiv Srbije, kako bi se krivce sankcioniralo.
Miloševiću je prije svega bilo u interesu da Srbi iz Hrvatske odu u Srbiju, zato je čistio Kosovo od Albanaca. Htio je izbaciti 2 milijuna Albanaca s Kosova da bi tamo naselio Srbe iz Hrvatske. Oni nisu htjeli tamo ići. Budući da su hrvatski državljani sada smo u procesu njihovog vraćanja u Hrvatsku“.
Ustvrdio je da "ako je itko kriv za odlazak Srba iz Hrvatske, onda je to sigurno Slobodan Milošević i njegov režim“.
Mesić je najavio posjet Kosovu, naglasivši kako priznanje Kosova nije usmjereno ni protiv koga, već je odraz politike realiteta.
- Smatramo da je sada završena arhitektura čitavog prostora bivše Jugoslavije“, rekao je i dodao kako Srbija ne mora priznati Kosovo kao što ni Zapadna Njemačka nije priznala Istočnu, no unatoč tome surađuju.
O slučaju istrage povezane s nestankom hrvatskog novca s tajnih bankovnih računa otvorenih u Austriji i drugim zemljama, predsjednik Mesić je rekao:
- U Hrvatskoj nametnutom ratu morali smo nekako doći do oružja za obranu zemlje. Najveći dio oružja i opreme oteli smo agresoru, a dio smo morali kupiti . No, ljudi koji su bili zaduženi za nabavku dio su novca transferirali na stotine računa i novcu se izgubio svaki trag. To je razlog što sam tražio pomoć međunarodnih i državnih institucija te banaka da nam pomognu otkriti gdje je novac završio.
Ako netko tko je zadužen za kupnju oružja otvori 12 poduzeća u Lihtensteinu te drugim zemljama, a takvih je ljudi bilo dosta, logično je da se očekuje da ćemo zajedničkom akcijom lakše otkriti tokove novca „crnog podrijekla“. Istakao je da se taj istražni krug polako zatvara, jer je Hrvatska iz inozemstva u međuvremenu dobila dosta važnih dokumenata, te da je sada najvažnije zajednički se uhvatiti u koštac s korupcijom.
Pobrojavši na kraju najveća dosadašnja postignuća Hrvatske od 2000. godine do danas, posebice ulazak u NATO savez i pristupne pregovore RH s EU koji se polako privode kraju te jačanje regionalne suradnje, predsjednik Mesić je izrazio žaljenje što Hrvatska neće postati punopravnom članicom Europske unije u vrijeme njegovog mandata.
Teško ili lako sad o tome nije moguće suditi. Lakše je reći bilo što nego promisliti o stvarnoj vrijednosti izrečenoga.