– Ako Austrija, Slovenija ili tko drugi na ruti, osobito Njemačka koja odlučuje o tome hoće li prihvaćati migrante, zatvori granice, ni Hrvatska više neće biti u mogućnosti prihvaćati migrante – ustvrdio je hrvatski ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić usred najave da će u petak u Bruxellesu razgovarati o privremenoj suspenziji Schengena, ali i privremenoj obustavi primanja migranata koju je Austrija uvela u ponedjeljak. No jučer ih je ponovno počela primati. Očito je da su hrvatske vlasti odlučne da državu ne pretvore u sabirni centar.
Odluke se donose ad hoc
– Mi rješenje ne vidimo u žicama, ali Hrvatska neće dopustiti da se u njoj odjednom nađu deseci tisuća ljudi koji bi onda čekali ulazak u EU ili promjenu nekakve politike. Naravno da bismo u slučaju njemačkog zatvaranja granice morali reagirati – istaknuo je jučer Ostojić.
Izbjeglička balkanska ruta vrlo je osjetljiva na svaki potez nacionalnih vlasti i svaki potez ima domino-efekt po cijeloj ruti. Ni Austrija ni Slovenija zasad ne najavljuju zatvaranje granica, što je potvrdio slovenski državni tajnik Boštjan Šefic. No treba imati na umu da svaka izjava nacionalnih vlasti vrijedi zapravo samo u tom trenutku, a već se u sljedećem može promijeniti – države postupaju po principu akcije i reakcije, odluke se donose ad hoc, na temelju novih informacija, stanja na terenu ili političkog naputka i vrlo često se i ne najave susjednim državama ili se pak dostave u posljednji tren. Tako je i ministar Ostojić kazao kako su Slovenci Hrvatsku u ponedjeljak službeno obavijestili kako Austrija od 16 sati prestaje primati migrante te da ih stoga prestaju primati i oni.
Ostojić kaže kako je to predviđeno planom svih zemlja na izbjegličkoj ruti i predsjednika Europske komisije Junckera te kako je već oko 23 sata ponovno uspostavljen normalan protok izbjeglica. On ipak napominje kako Hrvatska inzistira na tome da se svi dogovori o usporavanju rute, uključujući međusobnu razmjenu informacija, trebaju raditi koordinirano, od Grčke do Njemačke.
– Prestanak prihvata migranata nije najavljen na vrijeme, a nije ni do kraja obrazložen. U budućnosti bi takve stvari mogle dovesti do poremećaja. Mi se strogo držimo plana, pa očekujemo da to rade i ostali, a ne da se takvim pojedinačnim potezima izazivaju problemi u kontroli migrantskog vala – ističe Ostojić.
No pitanje koje muči sve države na ruti jest kako osigurati granice da baš njihova država ne postane sabirni centar, hotspot, u slučaju naglog i nenajavljenog prekida rute na jednoj točki. I dalje su sve oči uprte u Njemačku. O suspenziji Schengena, što je zatražila Francuska nakon napada, vode se razgovori te se analiziraju mjere koje bi se mogle poduzeti, a koje će biti jasnije u petak. Pravila kažu da se Schengen može privremeno suspendirati u slučajevima ugroze nacionalne sigurnosti, primjerice u slučajevima terorističke prijetnje. Pariz je sve promijenio i za Njemačku, kažu analitičari. Podatak da je jedan od terorista prošao imigrantskom rutom – a pritom se zaboravlja napomenuti da su gotovo svi napadači Europljani, ovdje rođeni i odrasli – voda je na mlin političara koji su kritični prema kancelarki Angeli Merkel, poput ministra unutarnjih poslova iz redova bavarskog CSU-a Thomasa de Maizièrea kojega je Merkel donedavno redovito demantirala kad bi se "zaletio" u najavama restrikcijskih mjera protiv imigranata. No posljednjih dana takvih demantija nema, a njemački analitičari smatraju da ga se – unatoč svemu – Merkel ne želi ili, zbog koalicijskih odnosa, ne može riješiti.
Zelena je granica porozna
Dok se njemačka politika očito polako mijenja, na hrvatsko-srbijanskoj državnoj granici situacija je još redovita. I dalje se transport izbjeglica odvija tako da se izbjeglice ukrcava u hrvatske vlakove na kolodvoru u Šidu, odakle ih se transportira do kampa u Slavonskom Brodu. Nekadašnji malogranični prijelaz Berkasovo – Bapska stavljen je izvan snage kao i kamp u Opatovcu. Međutim, i Berkasovo i Opatovac nisu uklonjeni kako bi bili spremni ako dođe do mogućih problema oko prihvata i transporta izbjeglica u budućnosti.
U Srbiji su u međuvremenu sagradili nekoliko prihvatnih centara za izbjeglice, ali bi oni, ako dođe do zatvaranja granica, bili za dva dana puni. Kako su tamošnji dužnosnici najavili da neće zatvarati svoje granice za priljev izbjeglica, u Slavoniji se pojavila bojazan kako će to utjecati na Hrvatsku.
– Ako zaista Slovenija i Hrvatska zaustave prihvat izbjeglica, to ćemo morati napraviti i mi, samo ne znam kako. Zelena granica Hrvatske i Srbije duga je stotinjak kilometara i ona se može gotovo na svakom mjestu prijeći bez ikakvih problema. Bojim se da bi srbijanska strana, s obzirom na to da mi nemamo ograde, mogla izbjeglice nekontrolirano puštati prema nama, a onda bi to bila prava katastrofa – kažu nam iz policije, iz koje ne želi davati nikakve službene informacije o ovoj mogućnosti.
>> Šefic: Slovenija i Austrija ne zatvaraju granicu
>> Poljski ministar optužio Schulza za 'njemačku aroganciju'
Dodje li do masovnog vracanja izbjeglica, svi oni morali bi zatraziti azil u prvoj zemlji u kojoj su stupili na tlo EU, a to je Hrvatska. To je pisanje austrijskih medija o kojemu nasi dirigirani mediji naravno ne zbore. Grcka je izuzeta od ovog pravila, jer se u Grcku prema odluci Europskog suda izbjeglice ne smiju vracati. Je su li vam to prenijeli "objektivni" hrvatski mediji?