Premijer Zoran Milanović predstavio je jutros saborskim zastupnicima Izvješće o održanim sastancima Europskog vijeća u 2014. godini naglasivši kako je ono važno jer građani još uvijek u dovoljnoj mjeri ne razumiju u kojoj mjeri na život nas u Hrvatskoj utječe punopravno članstvo u Europskoj uniji, odnosno koje prednosti i razvojne mogućnosti pruža to članstvo. U svom je govoru podsjetio na koristi Hrvatske od EU fondova, ali i na sve poteze koje je Vlada poduzela.
Najveći dio premijerova izlaganja bio je o gospodarskim temama i projektima u tijeku. Premijer Milanović je i dao svoje viđenje razloga zašto je Hrvatska još uvijek u recesiji.
– Hrvatska još nije izašla iz recesije jer su preteški utezi kraha građevinskog sektora i pada osobne potrošnje – izjavio je Milanović u Saboru.
Ipak, Milanović je optimističan:
– Vrlo je blizu moment kada ćemo početi bilježiti pozitivne stope rasta BDP-a i to će, uvjeravam vas, biti dugoročno stabilan i kontinuiran rast, a ne balon koji se morao preko noći ispuhati sa tisućama i tisućama ljudi koji se nisu oporavili i koji još uvijek ne mogu trošiti. Dame i gospodo, neki bitni podaci govore u prilog mom racionalnom optimizmu. Naš izvoz u prvih deset mjeseci prošle godine porastao je za oko 9 posto, pri čemu je izvoz u zemlje Europske unije povećan za 11 posto, a u zemlje CEFTA-e za 12,7 posto – kaže premijer koji vjeruje da će korekcija poreznih razreda – kojom su od siječnja povećane plaće za nekoliko stotina tisuća radnika – ubrzati rast osobne potrošnje, a vjeruje da će tome pomoći i mjera otpisa dugova.
Podsjeća da je Hrvatska Europskoj komisiji predala više od 70 projekata među kojima su najkrupniji oni infrastrukturni i energetski, poput gradnje LNG terminala na otoku Krku, trećeg bloka Termoelektrane Plomin i više velikih hidroenergetskih sustava. – S priličnom sigurnošću mogu kazati da je LNG terminal na Krku prepoznat kao projekt visokog stupnja važnosti za europsku energetsku sigurnost, odnosno za manju ranjivost jednog dijela EU kad je posrijedi opskrba ključnim energentima. Ti projekti, uz uključenje u projekt Jonsko-jadranskog plinovoda, Hrvatskoj će osigurati još veću stabilnost i jeftinije energente za građane i industriju, što je dodatni poticaj industrijskom razvoju i zapošljavanju – kaže on.
– Pokrenuli smo istraživanja koja su preduvjet za mogući pronalazak i eksploataciju nafte i plina u Jadranu i u kopnenom dijelu Hrvatske. Na natječaj za istraživanja u Jadranu javile su se ozbiljne svjetske kompanije. Pritom se posebno vodilo računa, i vodit će se računa, o najvišim ekološkim standardima. Pokrenuli smo projekte energetske učinkovitosti vrijedne milijardu i 500 milijuna kuna. Sa 160 milijuna kuna izvanproračunskih sredstava osiguravamo građanima subvencioniranje od 50 do 80 posto investicije u energetsku obnovu obiteljskih kuća – podsjeća Milanović na sve što njegova Vlada radi.
U financijskom razdoblju 2014.-2020., Hrvatskoj je na raspolaganju ukupno 10 milijardi i 675 milijuna eura iz EU fondova.
– U prosincu prošle godine Europska komisija usvojila je naš operativni program Konkurentnost i kohezija. Time nam je na raspolaganje stavljeno 6 milijardi i 880 milijuna eura za ulaganje u rast i gospodarski razvoj. U prosincu prošle godine komisija je usvojila i naš operativni program Učinkoviti ljudski potencijali. U tom programu imamo na raspolaganju milijardu i 580 milijuna eura za poticanje zapošljavanja, posebno mladih. Iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj možemo povući 2 milijarde eura i očekujemo da ćemo to početi činiti u najskorije vrijeme. A iz Fonda za pomorstvo i ribarstvo 250 milijuna eura – najavljuje premijer koji je duboko uvjeren da je uspio razviti i osposobiti administrativni aparat za puno iskorištavanje europskog novca.
Najavio je da su već raspisani natječaji o izgradnji drugog kolosijeka i rekonstrukciji pruge Dugo Selo – Križevci, izgradnji i opremanju regionalnog Centra za razvoj poduzetničkih kompetencija zemalja jugoistočne Europe u Zagrebu, izgradnji Studentskog doma u Rijeci, razvoju vodno-komunalne infrastrukture u Novoj Gradiški i Županji. Do kraja rujne ove godine bit će raspisani natječaji za izvođenje radova na još 15 infrastrukturnih projekata čija je ukupna vrijednost blizu 700 milijuna eura.
Hrvatska je, kaže, među onim državama članicama koje se zalažu da politika proširenja EU ne bude zaboravljena na duže staze.
– Smatramo da Europska unija mora aktivnije iskoračiti prema Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Albaniji, Makedoniji, Kosovu. Taj iskorak, uz inzistiranje na usvajanju visokih standarda, geopolitička je nužnost i najefikasnije sredstvo za smirivanje svih vrsta međudržavnih, međuetničkih i socijalnih napetosti na ovom prostoru – dodaje on, te podsjeća i na pregovore EU sa SAD-om o uklanjanju carinskih i drugih prepreka trgovini i ulaganjima između Unije i SAD-a, što će imati utjecaja na na naše gospodarstvenike.
Osvrnuo se i na teroristički napad na redakciju francuskog satiričkog lista Charlie Hebdo ustvrdivši kako je nužan aktivniji pristup u sprečavanju radikalizacije mladih ljudi i njihovu regrutiranju među teroriste, kao i nadzor boraca koji se vraćaju u Europu iz Sirije i Iraka. – Hrvatska u tome ima istaknutu i odgovornu ulogu, prije svega zbog svog geopolitičkog položaja i činjenice da su naše granice ujedno i vanjske granice Europske unije, i da ćemo 1. srpnja ove godine, što je najraniji mogući datum, aplicirati za ulazak u Schengensku zonu – najavljuje.
Principi društvene solidarnosti
– Nastavit ćemo ustrajavati na principima društvene solidarnosti i socijalne pravde, bez obzira na sve otpore. To smo ovih dana i pokazali u slučaju kredita u švicarskim francima. Tu naravno, nećemo stati. Pripremamo i nove mjere, koje će olakšati život ljudima, desecima tisuća ljudi, i više od toga, koji u najvitalnijem i najproduktivnijem dijelu svog života opterećeni, potopljeni kreditima, ne mogu ništa trošiti. Njihova situacija je takozvana dvostruka opasnost – i pad cijena nekretnina koje su kupili i u njih uložili svoj život, i rast rata. Mogućnost ljudi koji imaju srednje prihode, srednje godine, da troše mimo toga da svaki mjesec sve raspoloživo daju za otplatu kredita, to je samoubojstvo. Nikoga za to ne optužujem, ali ova Vlada će to napraviti u manje od 90 dana. Tu moramo djelovati aktivno i konačno, na način da sačuvamo banke jer smo ih čuvali sve ove godine. One se nisu dovele u situaciju kao irske ili španjolske banke, ali isto tako da ljudima oslobodimo, i nakon ovih poreznih izmjena, dodatno kojih tisuću kuna, da mogu trošiti. Bez toga pravog oporavka nema – kazao je Milanović dodavši kako će ustrajati na borbi protiv socijalne isključenosti i nejednakosti koje vode u ekstremizam i nasilje.
– Ustrajat ćemo na zaštiti najslabijih i na što ispunjenijem i ugodnijem životu ljudi koji žive od svog poštenog rada. Zalaganje za te vrijednosti i prakticiranje tih vrijednosti bit će hrvatski doprinos izgradnji sretnije i bolje Europske unije – zaključio je premijer Milanović.
Nezavisni Branko Vukšić osvrnuo se na najave o stvaranju bankovne unije.
– U što se europska ideja pretvorila? U bankovnu uniju. Ne u uniju građana, ne u uniju koja se zasniva na solidarnosti. Tko će vladati bankovnom unijom? Političari, vlade ili bankari, MMF? U bankovnoj uniji će se podjela na bogate i siromašne radikalizirati. Hrvatski građani nisu dali svoj glas da uđemo u bankovnu uniju koja se gura na mala vrata. Na mala vrata nas guraju na giljotinu, i to bankari. Tome se treba suprotstaviti – smatra Vukšić te dodaje kako se neke zemlje, poput Njemačke, bogate na krizi, dok u drugim zemljama ljudi ostaju bez struje.
– Jesu li slobodni oni ljudi koje su banke bacile u dužničko ropstvo, a ljudi jesu, ruku na srce, u ropstvu. Licemjeri i neempatičari će reći svojom krivnjom. Svojom su krivnjom izgubili posao, svojom su krivnjom potplaćeni od tajkuna recimo kao što je naš Todorić, svojom su krivnjom nakon 10 godina otplate kredita dužni dva stana, a uzeli su kredit za jedan stan. Svojom krivnjom ne mogu plaćati struju, svojom krivnjom su izloženi pljački zvanoj ovrhe u kojima odvjetnički uredi naplaćuju svoje usluge pet puta skuplje od duga. Kako da siromašni dođu do pravde kad nemaju ni toliko novca da doputuju javnim prijevozom do suda? – zanima Vukšića koji vjeruje da Europom vlada "demon u obliku novca" kojemu se treba suprotstaviti.
'Pročitajte Pikettyja'
Premijer mu je odgovorio da su razlike između bogatih i siromašnih bile veće u 19. stoljeću pa mu predložio da pročita knjigu "Kapital u 21. stoljeću" Thomasa Pikettyja "koja je velika, ali zabavna".
– Rekli ste da se treba suprotstaviti bankovnoj uniji, gledajte, o tome moramo razgovarati. Zna li netko što je bankovna unija? Ja ću se suprotstaviti daljnjim oblicima nepotrebne političke integracije i birokratizacije na razini EU koji idu na štetu hrvatskog suvereniteta. Mislim da imamo dosta EU, ali tamo gdje je moramo još imati je bankovna unija. Ona će jamčiti svima da se krize kao što je bila ova neće događati ili da su šanse da se dogodi puno manje. To nije nikakva dominacija stranih banaka koje su i tako prisutne u Hrvatskoj ali s višim kamatnim stopama – objašnjava premijer te dodaje da bi status naših štediša i dužnika bio nešto bolji kada bismo imali bankovnu uniju. Važnije je, kaže, suprotstaviti se da se Europa dalje koncentrira birokratski u Bruxellesu jer tu gube mali. S obzirom na to da se Vukšić čudio zašto više ljudi u Hrvatskoj ne prosvjeduje, Milanović je rekao da se i on pita zašto.
– Možda zato što su razumni, možda zato što vide tko nudi rješenja. Možda zato što imaju razumno strpljenje jer vide da ih vlast ne guli, da se trudi, da se bori, da daje sve od sebe, da reagira kada je kritično, da se ne razmeće populističkim obećanjima, da pazi što govori i da radi. Jednog dana ćemo zarađivati kao Austrija, do tada ćemo živjeti kao Hrvati – poručio mu je premijer.
Vukšić mu je odgovorio da ljudi ne izlaze na ulice zbog depresije.
– Ubila ih je, umrtvila depresija. Zato ne izlaze. Kako mislite da 300 i nešto tisuća nezaposlenih koji jedva spajaju kraj s krajem mogu biti zadovoljni i vide neku perspektivu? – pita Vukšić premijera.
HDZ-ov Ivan Šuker osvrnuo se na aktualnu temu švicaraca podsjetivši da je Austrija na vrijeme reagirala i upozorila građane na rizike koje takvi krediti nose.
– Oni su reagirali, mi nismo. Ja to vidim kao jedan propust izvršne vlasti, a HNB ima dva zadatka – inflacija i tečaj kune prema euru. Treba Narodnoj banci dati podršku, ne huškati na nju što neki rade, ne je tjerati da raspača devizne rezerve da bi postigla ono što mi možemo postići u Saboru i ne na kraju krajeva mistificirati ovlasti i moći Narodne banke Hrvatske. U ukupnoj ekonomiji su male. Tamo gdje postoje, u tom segmentu su velike i tu im dajemo podršku – kazao je premijer.
Nezavisni Damir Kajin zamjerio je što su iz mjera za zaštitu građana od rasta tečaja švicarca izostavljeni obrtnici i OPG-ovi, a s njime se složio i HDZ-ov Stjepan Milinković koji je premijeru dodatno zamjerio što nije govorio o poljoprivredi.
– Već sam dao nalog ministru financija da se u proceduri izmjena Zakona o kreditnim institucijama unese i ova izmjena tako da će ljudi koji formalno nisu građani dakle fizičke osobe, obrtnici i OPG-i biti obuhvaćeni ovim mjerama, dakle da se i za njih primjenjuje isto pravilo tečaja švicarskog franka na 6,39. To nije trenutno rješenje, to je rješenje koje ćemo sada na godinu dana promatrati i stalno voditi računa o svakom detalju – najavljuje Milanović.
Izvjesca Sastanci Europskog Vijeca 2014
>>
Tako je... zato što se bliži trenutak kad ćemo vas potjerati s vlasti.