Davor Ivo Stier (44) ušao je u vrh hrvatske politike prije pet godina, prošao uspone i padove, a sada je, kao novi politički tajnik HDZ-a, ideolog i strateg tima koji je, predvođen Andrejem Plenkovićem, preuzeo najveću hrvatsku političku stranku. Ta je ekipa zadnjih godina slovila kao “budućnost HDZ-a”, no malo je tko očekivao da bi njihovo vrijeme moglo nastupiti već sada.
Prije dva mjeseca još je bilo nezamislivo da će šef HDZ-a biti Andrej Plenković, a vi politički tajnik. Rijetkost je da se učini takav potpuni zaokret?
Bio je moguć jer je HDZ pokazao da ima snage naći odgovor za današnji trenutak, Andrej je preuzeo odgovornost i odmah unio vedrinu i optimizam u stranku. HDZ je sada u pozitivnom trendu i, premda ne treba robovati anketama, činjenica je da je od trenutka rušenja Vlade do danas, prvenstveno zbog Andrejeva izbora, popularnost HDZ-a porasla za 31,6 posto, što je ogroman rast. To, naravno, ne znači da smo obavili posao, to tek slijedi. No cilj je s novim vodstvom i jasnom profilacijom HDZ-a kao moderne stranke desnog centra, koja baštini demokršćanske vrijednosti, pobijediti na izborima u rujnu i stvoriti stabilnu većinu koja će se fokusirati na rješavanje konkretnih problema i povećanje standarda hrvatskih građana.
Stranku ste preuzeli vi koji ste stigli iz Bruxellesa, je li to dugo pripremano ili je splet okolnosti?
Prepoznata je vjerodostojnost Plenkovića i kod članova stranke, kod simpatizera i građana. I nije on reagirao nakon događaja, nego dok su se te stvari događale. Na saboru stranke rekao je da HDZ ne može biti talac jedne osobe, u vrijeme izglasavanja nepovjerenja Vladi svi mi eurozastupnici izrazili smo protivljenje. Ta je vjerodostojnost prepoznata i ona daje novom vodstvu HDZ-a posebnu snagu.
No pripreme za preuzimanje očito su provođene jer je Vladimir Šeks tjednima prije najavljivao što će se dogoditi. Je li on svima vama politički mentor?
Uvažava se političko iskustvo Vladimira Šeksa, ali mi smo uvijek mislili svojom glavom i tako će biti i dalje.
Sudeći po anketama, radi se i o povratku povjerenja birača koji u studenome nisu glasali za HDZ?
Profilacijom stranke kao moderne snage okupljanja vraćaju nam se i birači koji, istina, nikada neće ići lijevo, no koji nisu bili do kraja motivirani za HDZ na prošlim izborima. Naše analize govore da nam se priklanjaju i birači koji dosad nisu glasali za HDZ i koji su sada otvoreni za tu opciju jer im je Zoran Milanović poznata, stara priča. Pamte njegove četiri godine stagnacije, ideoloških sukoba, četiri godine bahatosti, a Plenković nudi optimizam, politiku okupljanja koja je fokusirana na rješavanje konkretnih problema.
No birači su preko noći očito potisnuli u zaborav i HDZ-ovo prljavo rublje. HDZ je, pokazuje se, poput guštera; otrgneš mu rep, a on brzo opet naraste?
Novo vodstvo ima jasan pristup kad je riječ o transparentnom financiranju stranaka nasuprot strankama Milanovićeve koalicije koje nisu htjele odgovoriti na ista pitanja o tome tko ih financira i od koga pozajmljuju novac za kampanje. Otkrivaju se afere koje jasno dokazuju da te stranke još ne znaju kako bi se nosile sa svojim političkim klijentelizmom, za što već ima ozbiljnih optužbi. Mi smo se jasno opredijelili da ćemo suzbiti klijentelizam.
Neki smatraju da ste poduzeli rizičan korak sa samostalnim izlaskom na izbore s obzirom na to da je s druge strane Milanović napravio još širu predizbornu koaliciju nego prije?
HDZ se odlučio izaći na izbore s modelom u kojem hrvatski birači točno znaju što se nudi. Milanović je, naprotiv, ušao u koncept otvorene političke trgovine. On je ušao s Jambom i Beljakom u takvu političku trgovinu, međutim čini se da ta, sada već staromodna koncepcija ne stvara rezultate. Očito je da se kod njih ne stvara očekivana politička sinergija. Mislim da je sada trenutak kada građani traže jasno profilirane političke opcije i kvalitetne pojedince umjesto konglomerata staromodnih političkih struktura. Birači žele znati kome i za što daju svoj glas, a ne da se njihov glas utapa i služi za političke trgovačke unije.
Na izbore ne idete s nacionalnom koalicijom, međutim “točkasto” ćete ulaziti u partnerstvo s nekim pojedincima iz nekih stranaka i u nekim izbornim jedinicama. U Domoljubnoj koaliciji dali ste 10 mandata, koliko ste ih sada spremni prepustiti?
U manjem broju izbornih jedinica moguća je takva suradnja ili uključivanje nezavisnih kandidata, na temelju podudarnosti programa i kada se stvara potrebna sinergija. Međutim, ključ je strategije taj što idemo s definiranom političkom platformom modernoga desnog centra i jasnom vodećom ulogom HDZ-a.
Riječ je, dakle, o matematici, ne idete napamet u takve odluke?
Riječ je o vrlo racionalnim odlukama.
Uključuje li to i Ružu Tomašić?
Puno je nagađanja o tome tko bi sve bio na našoj listi, a to je možda i indikator nove snage HDZ-a.
Svi se pitaju hoćete li uspjeti izdržati trend uzleta, ima još dosta vremena do izbora?
Uvjereni smo u nastavak tog pozitivnog trenda i računamo na postizanje rezultata koji će omogućiti HDZ-u da formira parlamentarnu većinu i stabilnu Vladu.
Hoćete li uspjeti barem ponoviti rezultat iz studenoga?
Imat ćemo jako dobar rezultat koji će nam omogućiti da Plenković bude mandatar.
Je li vam onda Most sada konkurent ili partner?
Naš suparnik je Zoran Milanović i mi smo čista suprotnost njegovoj politici bahatosti. Što se Mosta tiče, otvoreni smo za suradnju s njima nakon izbora.
Čini se da će Božo Petrov biti žestok u predizbornoj kampanji, očekujete li da će i vas napadati, tko je njemu glavni protivnik?
Govorit ću o nama i tko je nama glavni suparnik, a to je Milanović. Ono što je pred hrvatskim biračima jest odluka žele li ponovno četiri godine stagnacije i ideoloških sukoba koji su okarakterizirali Milanovića, dakle ono što je već viđeno, ili žele novi pristup s Plenkovićem i novu paradigmu politike okupljanja, dijaloga i razvoja.
Smatrate li da Milanovićeva ideja s Narodnom koalicijom ne funkcionira?
Čini mi se da su i oni svjesni toga i da su zbog toga sve nervozniji, što sve više i pokazuju svakog dana. Njihova sinergija u ovom trenutku izostaje zbog toga što hrvatski birači više ne žele političku trgovinu, ne žele podržati politiku u kojoj se stranke unaprijed dogovore o foteljama, a nejasno je koliko doista imaju snage kod biračkog tijela.
Zanimljivo je što Milanovića definirate kao staromodnog. Što je kod njega staromodno, a kod vas novo?
Staro je to što je on koncipirao i svoju bivšu Vladu i sadašnju izbornu strategiju na otvaranju ideoloških sukoba umjesto da je ispunio mandat koji je dobio od hrvatskih građana 2011., a to je bilo rješavanje gospodarskih problema. On je svjesno išao na otvaranje ideoloških tema, kao što je bilo ukidanje saborskog pokroviteljstva nad Bleiburgom, koje je i Ivica Račan bio prethodno prihvatio. Milanović je potencirao ideološke sukobe u nedostatku volje i znanja da riješi ekonomske probleme. To je ta već viđena stara paradigma koja političku egzistenciju gradi na sukobima. Nasuprot tome, mi želimo razviti politiku okupljanja, i to činimo s pozicija modernog demokršćanstva.
A kako će se Plenković uspjeti pohrvati sa stvarima koje će u kampanji doći na naplatu kao posljedice Karamarkove ideološke podjele društva, na prigovore o fašizaciji države i probleme poremećenih odnosa s nacionalnim manjinama?
HDZ gradimo kao modernu stranku narodnjačke i demokršćanske orijentacije. To nipošto ne znači da ideološke i svjetonazorske teme nisu važne, ali ne smiju biti alat za stvaranje ili produbljivanje podjela u društvu. Mi jasno osuđujemo svaki totalitarizam, no naglašavam, u našem fokusu ne treba biti borba za bolju prošlost, nego osigurati našim mladima da životnu perspektivu mogu imati u Hrvatskoj. Što se nacionalnih manjina tiče, želimo tu jačati stabilnost i prosperitet hrvatske države i ista stvar vrijedi za sve hrvatske građane; da svoju i budućnost svoje djece vide ovdje, a ne u odlasku iz Hrvatske. Zato idućeg tjedna izlazimo s vrlo konkretnim programom koji priprema Ivana Maletić.
Opet je zanimljivo da Milorad Pupovac, koji je još uvijek glavni predstavnik srpskih institucija u RH, već u startu ima sasvim drukčiji stav prema HDZ-u i već otvoreno govori o suradnji s HDZ-om nakon izbora.
Nacionalne manjine su prepoznale da je u njihovu interesu poduprijeti parlamentarnu većinu, a mi smo uvjereni da ćemo je imati.
Dosad se odnos s manjinama svodio na pitanje novca. A i problemi su nastali kada su se iznosi smanjivali. Je li vrijeme da se odnos prema manjinama makne iz sfere proračuna?
Svaka suradnja mora biti na temelju konkretne političke platforme. Nama nije u interesu politička trgovina i mislim da je, kada nakon izbora budemo imali čvrstu parlamentarnu većinu, prirodno da je podrže i nacionalne manjine.
Bilo je pretpostavki da uglađenog i urbanog Plenkovića neće baš prihvatiti HDZ-ovci na terenu?
Plenković je popularan među članovima i među simpatizerima HDZ-a, a naši podaci kažu da je popularan i među građanima koji nikada prije nisu glasali za HDZ, koji odobravaju politiku dijaloga koju on unosi. HDZ kao pučka stranka okuplja razne segmente društva, a kada se HDZ poziva na demokršćanstvo, to nikako ne znači da smo mi klerikalna stranka. Naprotiv, smatramo da je klerikalizam štetna pojava. Demokršćani nisu vjerska organizacija, već sekularna politička snaga koja svoje programe izgrađuje inspirirana socijalnim naukom Crkve i univerzalnim vrijednostima kršćanskog humanizma. Među tim vrijednostima su socijalna pravda, solidarnost i osobna odgovornost i te ćete vrijednosti prepoznati u našem programu. Na primjer, danas imamo sedamdesetak različitih vrsta socijalnih davanja iz proračuna, no taj novac ne dolazi uvijek na pravedan način do svih koji ga trebaju. To znači da neorganizirana država ne poštuje ni princip solidarnosti ni načelo osobne odgovornosti. Naš je model izgradnja uređene države koja će se doista brinuti o onima koji su u potrebi, a istodobno dići konkurentnost gospodarstva, gdje će mali i srednji poduzetnici moći otvarati nova radna mjesta.
Vaš odnos s eurozastupnikom SDP-a Toninom Piculom dugo je bio paradigma moguće velike koalicije HDZ-a i SDP-a, o čemu se dosad moglo sanjati. Pola te jednadžbe je riješeno?
Mislim da su hrvatski građani cijenili tu našu sposobnost jer, bez obzira na to što pripadamo različitim političkim opcijama, možemo raditi zajedno kada su u pitanju hrvatski nacionalni interesi. Činjenica je da na tu našu suradnju Milanović nije blagonaklono gledao niti ju je razumio, što govori i o problemu koji danas u SDP-u imaju, no to moraju oni sami riješiti. HDZ zagovara politiku okupljanja i dijaloga, ali to ne znači i stvaranje velike koalicije. Ona nije na dnevnom redu. Idemo na pobjedu i otvoreni smo za suradnju s Mostom nakon izbora i stvaranje efikasne Vlade. No nakon izbora potrebno je dogovoriti i po mogućnosti stvoriti što širi politički i društveni konsenzus oko državnih politika koje će se provoditi u dužem razdoblju i koje će Hrvatsku učiniti najkonkurentnijim gospodarstvom u srednjoj Europi u idućem desetljeću. Neprihvatljivo je da smo mi prije 20-ak godina bili ispred niza zemalja srednje Europe, a da nas po standardu građana sada prestiže i Rumunjska.
Mogu primijetiti da sada ponešto bolje razumijete Hrvatsku premda ste rođeni u Argentini, što vam je svojedobno spočitnuo Milanović?
Milanović mi je rekao da ja ne mogu razumijeti Hrvatsku jer nisam rođen u njoj i da se onda ne može voljeti ono što se ne razumije. Ima razloga zašto je moj otac s četiri godine morao otići iz Hrvatske u Argentinu, i moj djed, i bilo bi bolje da se Milanović fokusirao, kad je već krenuo otvarati ta ideološka pitanja, na poruku okupljanja, a ne na ponavljanje politike izbacivanja dijela hrvatskog naroda iz politike, odnosno njegova omalovažavanja. Upravo je Tuđmanova politika pomirbe omogućila da dođe do novog razumijevanja hrvatskog iseljeništva i domovinske Hrvatske. I to je bio ključan potez za stvaranje moderne i demokratske hrvatske države. Na tom tragu pomirbene politike mi danas moramo, naravno u novim uvjetima, graditi politiku okupljanja. Svatko će tu imati svoju političku orijentaciju i to je dobro u demokraciji, ali oko strateških ciljeva potrebno je da možemo raditi zajedno.
Primjer Tihomira Oreškovića tu ne unosi optimizam. Vjerojatno će i izaći iz politike. Je li vam zbog toga žao?
Bilo je krivo izglasati mu nepovjerenje. Ne samo zbog toga što preslagivanje nije moglo uspjeti već i zbog toga što je bilo apsurdno i redikulozno Oreškovića optužiti da želi uvesti kancelarsku diktaturu.
Hoće li vam Zlatko Hasanbegović biti dovoljan da kompenzirate gubitak dijela pravaških glasova?
HDZ ima jaku pravašku komponentu i još je i Tuđman isticao starčevićanstvo kao sastavni dio naše političke platforme. Dr. Hasanbegović je i ponosni pravaš i član HDZ-a, koji će sasvim sigurno imati važnu ulogu i na ovim izborima, a vjerujem da će pravaši koji nisu članovi HDZ-a, a kojima je stalo da doktrine Oca Domovine, a ne političke trgovine, prepoznati da je HDZ taj koji može ostvariti cilj razvoja Hrvatske.
Što se dogodilo s vašim i mojim gradonačelnikom, Samoborcem Krešom Beljakom? Je li on izgubljen za narodnjačku opciju i desni centar?
Kao što u svojoj platformi imamo starčevićanstvo, imamo i Radićev republikanizam. Usto, HSS je naša sestrinska stranka u obitelji Europskih pučkih stranaka. Odlaskom Beljaka i Jamba prema Milanoviću stvorena je koalicija očito temeljena na kalkulacijama oko fotelja. Ostajemo otvoreni prema onima kojima nije stalo do političke trgovine, nego do gesla “vjera u Boga i seljačka sloga”.
Što će napraviti Marijana Petir?
Uvažavam svoju kolegicu u Europskom parlamentu i mnoge druge članove HSS-a s kojima smo i dosad, a vjerujem i ubuduće, dobro surađivali i mislim da će mnogi prepoznati da se na ovim izborima bira između povratka na staromodni model sukoba i novog političkog pristupa dijaloga koji zastupa HDZ.
>> Davor Ivo Stier: Ćorić je nesretan jer vidi da mu ucjene s nama ne pale
Jel se netko sjeća suludog fašističkog ispada Zorana Milanovića u Saboru prije par godina, kada je na zastupničko pitanje upravo Stiera ovome "odgovorio" da on ne može voljeti ni razumjeti Hrvatsku jer u istoj nije rođen? Zanimljivo, taj notorni fašizam, u kojem sugovorniku zbog njegovog podrijetla i mjesta rođenja odriče pravo na političko djelovanje i zbog toga ga disreditira je prošao potpuno nezapaženo od strane medija, a i tzv. udruga za zaštitu ljudskih prava.