Dok se još slažu kockice buduće Vlade RH, a sasvim je izvjesno kako na njezinu čelu neće biti Zoran Milanović, nameće se pitanje kakav je trag ostavila akcija predsjednika države na nedavnim parlamentarnim izborima. Je li pokušaj rušenja HDZ-a uz pomoć Rijeka pravde utjecao na njegovu popularnost? I na koncu, je li ishod izbora, kao i postizborni rasplet koji njega isključuje iz kombinacija, minirao Milanovićevu eventualnu kandidaturu za predsjednika?
Važno za demokraciju
- Predsjednik Milanović je svojim neobičnim ulaskom u predizbornu kampanju prije svega podigao interes za izbore pa je glasalo gotovo pola milijuna birača više. To je za demokraciju u Hrvatskoj sigurno važan događaj. Osim toga, od sigurnog izbornog gubitnika vratio je SDP "u igru", a dodatno i antagonizirao jedan dio birača krajnje ljevice, posebno one koji su glasali za platformu Možemo. Ipak, sigurno je to da je sebi osigurao potporu SDP-a za sljedeće predsjedničke izbore. Sve što se događalo u ovoj kampanji bit će do predsjedničkih izbora u velikoj mjeri zaboravljeno i daleka prošlost - započinje Večernjakova analitičarka Ankica Mamić.
Eventualni uspjeh ili neuspjeh predsjednika Milanovića na predsjedničkim izborima, stava je ona, ovisi o dvije stvari.
- Prije svega, ovisi o tome koga će HDZ istaknuti kao svog kandidata za predsjednika i drugo, kakva će biti predsjednikova kampanja. Koliko je kampanja važna vidjeli smo i na ovim parlamentarnim izborima kada je veliki inicijalni rast koji je predsjednik svojom najavom kandidature donio SDP-u, praktički izgubljen tijekom službene kampanje, jer je bila nemušta, nekreativna i ne motivirajuća. Sve u svemu, možemo zaključiti kao su šanse predsjednika Milanovića manje-više jednake - zaključuje Ankica Mamić.
Pomogao ili odmogao?
Analitičar Tonči Tadić vjeruje kako se i u SDP-u propituju je li Milanović svojim nastupom stranci zapravo odmogao.
- Naime, Milanovićeva politička i medijska "kazetna bomba" od 15. ožujka s najavom vlastitog angažmana kao premijerskog kandidata SDP-a je uzdrmala političku scenu. Mogla je (možda?) voditi na drugi ishod izbora, ali samo uz uvjet da je doista dao ostavku na dužnost Predsjednika RH i na izborima nastupio kao građanin. No, time bi Milanović izašao iz "zone komfora" i sigurne predsjedničke pozicije. Ovako on i dalje mašta da će kao Predsjednik RH dati premijerski mandat samom sebi. Kad su se medijski efekti Milanovićeve "kazetne bombe" nakon tri dana ispuhali, iza toga nije ostalo skoro ništa, osim loše i nemaštovite SDP-ove kampanje. Valjda su očekivali da im Milanović to odradi - kaže Tadić.
VEZANI ČLANCI:
- Osim Milanovićevog svađanja s Ustavnim sudom i brutalnog, uličarskog vrijeđanja Plenkovića i HDZ-a, nije se iz SDP-a čulo baš ništa što bi građane uvjerilo da bi oni bolje vodili državu od HDZ-a. Radi manje korupcije? Pa Indeks korupcije kojeg objavljuje Transparency International je isti u doba Plenkivćeve vlada kakav je bio u doba Milanovićeve vlade. Milanović je, pak, samom svojom pojavom u SDP-u rastjerao dio stranaka koji bi inače bili sigurni koalicijski partneri SDP-a, a k tome je zapečatio razlaz Možemo sa SDP-om. Zato su i nastupali na raznim listama, na svoju štetu - nadovezuje se on.
S druge strane, Milanović je svojim nastupom, ocjenjuje Tonči Tadić, doveo do mobilizacije birača HDZ-a, koji je do njegovog nastupa "spavao zimski san".
- HDZ-ova kampanja bila je pomalo dosadna, nudeći stabilnost umjesto Milanovićevih revolucionalnih promjena, progona i "Treće Republike". Očito su procijenili da bi im spuštanje na Milanovićev uličarski govor donijelo više štete nego koristi. Bilo je samo pitanje vremena kad će netko u HDZ-u dobiti ulogu "gromobrana" pa na sebe primati udarce iz oporbe, da se predsjednik stranke može mirno baviti kampanjom i pozitivnim temama. Izbor je pao na ministra Olega Butkovića kojem nije dugo trebalo da isprovocira Milanovića na seriju divljih istupa, a svaki takav istup tjerao je birače od SDP-a. Naime, neočekivano dobri ishod Možemo, Mosta i Domovinskog Pokreta posljedica je protestnih glasova, no ti protestni birači su se radi Milanovića okrenuli svima osim SDP-u - mišljenja je Tadić.
Predsjednička kandidatura Milanovića, dodaje, nikada nije bila upitna.
- Jer što bi on drugo radio? Biti premijer je ipak prevelika odgovornost. No, šanse su mu manje ako HDZ uspije konsolidirati svoju novu većinu u Saboru. Ako pak dođe do ponavljanja izbora za Sabor, i njegove šanse za reizbor su veće jer to jača njegovu ulogu arbitra na političkoj sceni, što će bez sumnje iskoristiti za svoju promociju. Kampanja će mu se u oba slučaja temeljiti na tome kako je on jedino jamstvo od odlaska Hrvatske u kaos. Dakle, svojim protu-ustavnim postupcima stvoriš kaos, a onda spašavaš Hrvatsku od tako stvorenog kaosa - zaključuje Tadić.
Grbin pokazao autoritet
Istaknuta sveučilišna profesorica i analitičarka Marijana Grbeša smatra kako je narušena Milanovićeva vjerodostojnost.
- Rezultati izbora pokazali su da je struktura biračkog tijela u Hrvatskoj relativno stabilna. U tom smislu se pozicija Zorana Milanovića na predsjedničkim izborima neće bitno promijeniti, odnosno, ovisit ce eventualno o njegovim protukandidatima. S druge strane, Milanovićeva vjerodostojnost je sigurno narušena. Nema sumnje da su se i predsjednik i SDP preračunali u svojim očekivanjima i da se Milanovićeva šutnja može protumačiti samo kao podvijanje repa. Milanović nikad ništa nije stavio na kocku niti riskirao, što su, rekla bih, birači prepoznali i na kraju krajeva, kaznili. SDP je, s druge strane, riskirao puno - u ništa. Iako je postizborna retorika SDP-a općenito licemjerna, Grbin je u ovom razdoblju pregovaranja pokazao više autoriteta nego cijeli period na čelu te stranke. Sve u svemu, poruka koju su birači poslali vezano uz političke ekshibicije kojima je pribjegao Zoran Milanović je dobra za ovo društvo - smatra Marijana Grbeša.
FOTOGALERIJA Ni Milanović nije odolio: Pogledajte kako je zavirio u jedan Rafale
Milanović je kafanski političar bez ijednog uspješnog političkog poteza za RH i njen narod. Stalno je u konfliktu sa svima, činjenica je da stalno radi razdor u državi sbog svog nekog ega i egoizma.