Premijer Zoran Milanović točno u 12 sati danas predložio je saborskom odboru za financije novog ministra financija, dosadašnjeg zamjenika Borisa Lalovca. Premijer je naglasio da je on javnosti već poznat kao zamjenik dosadašnjeg ministra Slavka Linića te da ga i danas za ministra može predložiti zbog istih razloga zbog kojih ga je predložio za zamjenika na početku mandata ove Vlade.
- Tada sam ga predložio zbog kompetencija u sektoru financija, zbog iskustva i mladosti, a tome danas još mogu dodati i iskustvo koje je u posljednje dvije i pol godine stekao kao zamjenik ministra. Sve to skupa što se mene tiče daje dovoljna jamstva da će Lalovac biti itekako dorastao stručno svemu, i što se tiče prekaljenosti radnog karaktera i za sve ono što nas čeka – kazao je Milanović te dodao kako novog ministra čeka puno posla oko procedure prekomjernog deficita, ali i konsolidacije sustava u uvođenju reda i porezne discipline.
- To zahtjeva puno rada, ali i strpljenja jer bilo je dosada previda i određenih propusta. Lalovac to možda nema u malom prstu, ali ima u glavi i plućima, a trebat će mu velika pluća da uspije napraviti sve što treba – rekao je premijer, zahvalio članovima odbora te otišao, a budući ministar je ostao odgovarati na pitanja zastupnika.
Odbor je nakon ispitivanja s devet glasova za i jednim, HDZ-ovim glasom protiv dao potporu Borisu Lalovcu kao budućem ministru.
Suradnici za 10-ak dana
Lalovac je odgovarajući na pitanja zastupnika najavio da se nada da će za desetak dana nakon konzultacija s premijerom predstaviti svoje najbliže suradnike.
SDP-ova Dragica Zgrebec pitala je Lalovca kako će provesti proces prekomjernog deficita i hoće li biti daljnjih poreznih opterećenja za građane. Lalovac je podsjetio da je Vlada vezano uz proceduru prekomjernog deficita poslala Europskoj komisiji dva dokumenta koja govore kojim smjerom i na koji način će se konsolidirati javne financije i potaknuti strukturne reforme koje će dovesti do gospodarskog rasta i porasta zaposlenosti.
- Kroz ta dva dokumenta jasno i detaljno se kaže u kojim rokovima i smjeru će reforme ići i koliko će to koštati. U ta dva dokumenta jasno se kaže da daljnjih poreznih opterećenja za gospodarstvo neće biti. U dokumentu se spominju dvije vrste poreza. Zbog čega su oni bitni? U Hrvatskoj se cjelokupni porezni sustav temelji na dva stupa, umjesto na tri. Dva stupa su oporezivanje potrošnje, kroz PDV i drugi oblik je kroz oporezivanje dohotka. Treći stup koji je poznat kao porez na imovinu u RH je na niskim granama i svjesni smo da porezni sustav treba polako mijenjati. To se neće dogoditi preko noći i zahtjeva pripreme gospodarstva i ekonomije na određena porezna opterećenja – objasnio je Lalovac koji ne vidi samo poreznu politiku kao ključnu za izlazak iz krize. U rješavanju strukturnih problema on očekuje i uključivanje drugih institucija.
- Nismo došli u ovaj oblik recesije zbog porezne politike nego drugih strukturnih problema. Prave strukturne probleme moramo riješiti i tu ćemo tražiti ispravna rješenja. Dali smo određene olakšice, ali bit će potrebno daljnjih koraka i puno rada s HNB-om i HUP-om kako bi riješili taj gordijski čvor. Naglasak će biti na tome, a ne na daljnjem poreznom opterećenju građana i poduzetnika - poručio je budući ministar Lalovac.
SDP-ova Nadica Jelaš tražila je od budućeg ministra dodatno pojašnjenje njegove nedavne izjave kako područje nekretnina može biti veliki generator gospodarskog rasta. Lalovac je rekao da je tržište zamrznuto šest godina, a unutra su zamrznuti i određeni oblici poreza, što znači da se ne morale dalje tražiti uštede u proračunu, iako se reforme moraju provesti.
- To se može riješiti stavljanjem nekretnina u funkciju, i u tome dijelu tražimo određene odgovore i pomoći svih sudionika koji su sudjelovali u tome. Jer teza da će tržište samo riješiti taj problem neoliberalne doktrine je pala u vodu. To jedno od temeljnih pitanja početka odmrzavanja velikih investicija u tom segmentu, jer ključ je da tržište razdvoji propale nekretninske biznise od svojih osnovnih industrijskih djelatnosti jer oni to ne mogu nositi na svojim leđima. Ne mogu, upravo zato što im ti projekti nisu na kraju završeni, nisu realizirani, troškovi kamata ih opterećuju i hrvatska industrija ne može biti konkurentna ukoliko na svojim leđima nosi još i taj problem – objasnio je Lalovac.
"Potvrda marginalizacije Sabora"
- I zato šaljem vrlo jasnu poruku HUP-u, HNB-u i svim institucijama koje mogu pomoći u rješavanju ovoga gordijskog čvora da moraju odmrznuti imovinu. Jedan od prvih poteza treba biti kako aktivirati zamrznuta tržišta, u kojima je zamrznut i velik iznos poreza. To bi onda značilo da ne moramo dalje tražiti uštede u proračunu, iako se reforme moraju provesti. Nisam za linearne rezove, nego poboljšanje kroz strukturne reforme koje mogu pomoći efikasnosti javne uprave. Dakle, reforme se moraju provesti – tvrdi Lalovac te naglašava da očekuje veću suradnju s HNB-om.
HDZ-ov Ivan Šuker, inače jedini HDZ-ovac na sjednici, nije imao pitanja za Lalovca jer će odgovore na sve što ga zanima, dodao je, dobiti kroz zakonske prijedloge budućeg ministra. On je zamjerio što se više o novom ministru ne raspravlja na sjednici već samo na Odboru.
- Ovo je praktična potvrda marginalizacije Hrvatskog sabora. Na dnevnom redu nema ništa od ovoga što je Lalovac dosad rekao – zamjerio je Šuker te zaključio kako rasprava s ministrom o njegovim pogledima treba ići kroz zakonske prijedloge u visokom domu.
Do sada smo dobili podatke da je u blokadi oko 315 tisuća građana, i da je 65 tisuća njih koji su na burzi. To je puno širi problem
Nansi Tireli iz Hrvatskih laburista zanimalo je u kojem će smjeru ići izmjene Zakona o predstečajnim nagodbama. Lalovac je odgovorio da je radna skupina Ministarstva financija i Ministarstva pravosuđa već započela rad na izmjeni zakona, a predstečajne će nagodbe, najavio je, ubuduće će biti dio Stečajnog zakona.
- Rade na tome da se određeni dio prijava potraživanja gdje se govorilo o prijavi u samom procesu verifikacije, prebaci na sudove iako moram priznati da su i sada bili brojni mehanizmi kontrole. Ako je bilo zloupotreba u tom dijelu svakako je dobro da su svi dokumenti na stranicama i da je cjelokupni proces transparentan i da su oni koji su zloupotrebili i išli prijavljivati potraživanja koja nisu njihova činili kaznena djela. Vezano uz predstečajne nagodbe one će biti u novom obliku. Moj osobni stav je da se kod preuzimanja nekretnina mora uključiti više institucija, pritom mislim na Državni ured za upravljanje državnom imovinom jer će na kraju ta imovina završiti kod njih na upravljanju – tvrdi Lalovac. S obzirom na brojne primjedbe na predstečajne nagodbe u smislu neujednačenog tretmana, kazao je da vjeruje da će se to promijeniti novom reorganizacijom i postavljanjem regionalnih centara koji će morati međusobno više komunicirati i postupati po istim obrascima.
Kako pomoći građanima
Pohvalio je sustav OIB-a koji vidi kao izvanredan alat koji može pomoći državnoj upravi da donosi bolje poslovne odluke, posebice u kontekstu potencijalnog oprosta duga građanima gdje će se točno vidjeti imaju li oni kakvu imovinu i zaslužuju li oprost.
SDP-ovog Ivu Jelušića zanimalo je što će se napraviti po pitanju velikog broja zaduženih i blokiranih građana, a Lalovac je odgovorio da se u suradnji s drugim ministarstvima, s ministricom socijalne politike Milankom Opačić i ministrom rada Mirandom Mrsićem formirao jedan tim koji već radi na projektu kako pomoći građanima koji su u teškim problemima.
- Do sada smo dobili podatke da je u blokadi oko 315 tisuća građana, i da je 65 tisuća njih koji su na burzi. To je puno širi problem. Nije samo ekonomski nego je socijalni i društveni i ne možemo dopustiti da tržište taj dio ispravlja jer ga neće ispraviti. Zato postoji socijalna država i socijaldemokratska Vlada koja pokušava pomoći građanima koji nemaju istu pregovaračku moć u rješavanju problema. Tu se ogleda da li smo socijaldemokratska vlada i socijalno društvo – tvrdi Lalovac.
Predsjednik Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček kazao je da se banke ne protive razduživanju, ali da bi svaki zakon trebala pratiti procjena učinka propisa pa je budućeg ministra pitao hoće li zakoni ubuduće prolaziti tu proceduru.
- Tražit ćemo rješenja, koja ne moraju biti preko noći, ali nakon šest godina recesije više nemamo vremena robovati formama da pomognemo građanima. Građanima je blokirano 26 milijardi kuna glavnice i 14 milijardi kuna kamata. Da se prije govorilo o procjeni učinaka propisa, do ovoga ne bi ni došlo i takav akutni problem uopće se ne bi mogao akumulirati – odgovorio mu je Lalovac te poručio bankama da im je, ako žele suradnju, na raspolaganju 24 sata dnevno.
- Ako se poklope stavovi, dobro. Jedno je teorija, ali ja želim da građani osjete određene korake. To je prava procjena propisa – poručio je Lalovac.
>> Lalovac bio odličan kao drugi čovjek, premijer će mu sad morati čuvati leđa
Trebat će i nama dobar želudac da svarimo sve te vaše laži!