Koja je Vlada najviše odluka donosila iza zatvorenih vrata? O kojim je temama pojedina Vlada najviše raspravljala? Koliko je točaka iz predizbornih stranačkih programa došlo do sjednica Sabora i Vlade? Koja se Vlada više bavila nacionalnom imovinom ili europskom regulativom?
Ove teme sada će moći istražiti bilo tko od građana jer su prvi put u nas, ali i općenito u tranzicijskim zemljama, na jedno mjesto stavljeni svi stranački programi, zapisnici sjednica Sabora, točke dnevnog reda Vlade, svi akti Hrvatskog sabora, predsjednika, Vlade i ministarstava u Narodnim novinama od prvih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj do početka ove godine.
Naslovnice Večernjeg lista, novina koje kontinuirano izlaze ovih 26 godina, dodatni su benefit i ogledalo javnog mnijenja o odlukama što su ih donijele najviše državne institucije. Rezultat je to 15-mjesečnog rada istraživačke ekipe s Fakulteta političkih znanosti kroz znanstveno-istraživački projekt “Politički prioriteti u Hrvatskoj od 1990. do 2016. godine”.
Rad na projektu rezultirao je osnivanjem Centra za empirijska politološka istraživanja (CEPIS) u svibnju ove godine. – Tako nešto postoji već dugi niz godina u Americi gdje je uobičajena stvar da sva dokumentacija vezana za rad državne administracije, odnosno njezinih najvažnijih tijela bude dostupna i objedinjena.
Tako smo i mi svu prikupljenu dokumentaciju učinili dostupnom na internetskoj platformi gdje će rad Vlade i Sabora moći istraživati svatko zainteresiran. A vodili smo se u osnovi jednostavnim pitanjem: kojim se društveno-političkim problemima politički akteri stvarno bave? – kaže dr.sc. Daniela Širinić, voditeljica projekta te zamjenica predstojnice centra.
Dodaje kako, gotovo začudo, u traženju i prikupljanju dokumentacije nisu imali nikakvih prepreka ni odbijanja. Državne su institucije poštovale pravo na pristup informacijama, čak i u vrlo kratkim rokovima i bez ikakvih ograničenja, usto je i Ured vijeća za nacionalnu sigurnost dio dokumentacije deklasificirao za potrebe projekta. A riječ je o svim sjednicama Vlada i Sabora od 1990. naovamo.
– Ovako nešto u regiji nema nitko. U tijeku je sličan projekt u Mađarskoj, ali znatno manjeg opsega, tako da mi prvi među tranzicijskim zemljama možemo javnosti ponuditi ovakav servis. Projekt je financiran s 1,7 milijuna kuna iz europskih strukturnih fondova u sklopu natječaja “Istraživačke stipendije za profesionalni razvoj mladih istraživača i poslijedoktoranada”, no postojao je i vremenski limit od 15 mjeseci zbog kojeg još ni sami nismo do kraja istražili sve mogućnosti bogate baze podataka koju smo prikupili – kaže dr. Širinić.
Platforma je u cijelosti domaći proizvod. Računalni modul pripremljen za projekt osmišljen na temelju strojnog učenja i umjetne inteligencije. Modul je za razvrstavanje više od sto tisuća dokumenata izradila grupa istraživača TakeLab centra FER-a na čelu s doc. dr. sc. Janom Šnajderom.
Jedna je domaća kompanija razvila alat za pretraživanje podataka, koji omogućava pretraživanje i preuzimanje svih naslova dokumenata po izvoru, vrsti, temama i podtemama javnih politika, te alat za analizu podataka koji omogućava grafičko prikazivanje trendova u sadržaju odlučivanja izvršne i zakonodavne vlasti po istim kriterijima.
– Cilj je centra omogućiti analizu demokratskog političkog procesa u ovih 26 godina čime se nadamo potaknuti i više političkog odlučivanja utemeljenog na znanju, a onda i veću kvalitetu javnog upravljanja u Hrvatskoj – kaže znanstvenica sa zagrebačke politologije. Projektni tim, uz voditeljicu dr. sc. Danielu Širinić i znanstvenu mentoricu profesoricu Mirjanu Kasapović, čine docenti Dario Nikić Čakar, Ana Petek i Višeslav Raos te doktorski studenti Josip Šipić i Anka Kekez Koštro.
U projekt je uključen i tim studenata različitih usmjerenja poput politologije, novinarstva, sociologije i prava. O kakvom se pothvatu radi, uvidjet ćete kada se registrirate na domenu www.cepis.hr, tamo će vas dočekati najveća baza dokumenata koji svjedoče o radu Vlade i Sabora stvorena do sada u Hrvatskoj.
Riječ „empirijski“ u imenu centra dobiva dodatnu, maksimalnu težinu kada se bazom počnete baviti. Svi su dokumenti razvrstani prema 21 temi i više od 200 podtema javnih politika. Glavne teme obuhvaćaju široka područja politika poput domaće makroekonomije, zdravstva, obrane, socijalnih politika, zaštite okoliša i slično, a podteme specifične politike unutar svakog glavnog područja poput upravljanja državnom imovinom, odgovornost, prijevare i zlouporabe u zdravstvu ili regulacije telefonije i telekomunikacija.
Mogućnosti su, dakle, gotovo neograničene te omogućuju uvid u to na koje se odrednice i kako pojedina Vlada najviše fokusirala. Već su sada stručnjaci CEPIS-a mogli izvući glavne značajke koje su obilježavale rad pojedine hrvatske Vlade.
Tako su tijekom rada svih vlada najdominantnije područje odlučivanja poslovi vlasti ili politike javnog upravljanja. Budući da to područje pokriva temeljne djelatnosti bilo koje izvršne vlasti kao što su: odnosi među državnim tijelima, uključivši pitanja lokalne vlasti, pitanja poštanske službe, beneficije državnih zaposlenika i kolektivni ugovori u javnom sektoru, kandidiranja i imenovanja, administracija poreza ili upravljanje državnom imovinom, nalazi nisu iznenađujući.
Druga su dominantna tema međunarodni odnosi i međunarodna pomoć koji se prvenstveno odnose na sve odluke donesene u procesu pristupanja EU, ali i na međunarodne odnose Hrvatske 90-ih, zaključak je na temelju analize navedene dokumentacije. Dva su zaključka izvedena o otvorenosti rada Vlade. Značajno je poboljšanje u otvorenosti rada vidljivo u mandatu Zorana Milanovića u odnosu na ostale, odnosno Vlada Zorana Milanovića imala je ponajmanje za javnost zatvorenih sjednica.
Isto tako, u prvoj godini mandata vlade su nešto otvorenije. Vjerojatno bi i površni pratitelj političkih zbivanja u Hrvatskoj zaključio kako je glavno područje interesa Vlade Ive Sanadera, ali i one Jadranke Kosor bila Europska unija i sve što se uz nju veže.
Ne, međutim, i način na koji su se te odluke donosile. Od prvog Sanaderova mandata do kraja 2015. godine pitanja EU i zajedničkog tržišta te upravljanje državnom imovinom najčešće su zatvorene točke dnevnog reda, kod Sanadera često označene i visokim stupnjem tajnosti, odnosno državnom tajnom.
Važno je i to da je više od 80% odluka Vlade vezanih uz EU i pitanja zajedničkog tržišta u ključnim trenucima prilagodbe zakonodavstva, u mandatu Sanadera i Kosor, bilo zatvoreno od očiju javnosti.
Usporedbe radi, iako se i među zatvorenim odlukama Milanovićeve Vlade najčešće pojavljuju navedene teme, te odluke su samo trećina odluka vezanih uz EU, zaključit će se u premijernoj analizi FPZ-ovih istraživača. Zasigurno će mnoge zainteresirati i to da se puno raspravljalo o upravljanju državnom imovinom.
To je jedno od dominantnih područja rada izvršne vlasti, ali i područje koje je u svim mandatima bilo češće u zatvorenim dijelovima sjednica. Iako se prakse razlikuju od premijera do premijera.
Primjerice, u vrijeme Ivice Račana oko polovine tema vezanih uz državnu imovinu nije bilo dostupno javnosti, dok je za vrijeme Sanadera taj udio znatno veći – više od 70%. Već od Kosor vide se pozitivni koraci pa se udio zatvorenih odluka vezanih uz upravljanje državnom imovinom u svim odlukama u toj temi smanjuje na 50%, da bi kod Milanovića bio oko 30%.
Pogledamo li koje teme prevladavaju u svim zajedničkim temama kod pojedinog premijera, precizno se može utvrditi što je koji premijer držao osobito važnim. Kod Ivice Račana to su vodni i morski resursi zajedno s lukama, upravljanje državnom imovinom, poslovi vlasti općenito, diplomati, veleposlanstva, građani u inozemstvu, strani diplomati u zemlji, putovnice i kontrola granica, EU i pitanja zajedničkog tržišta.
Pogotovo je zanimljivo kako broj zatvorenih sjednica kod Račana naglo porastao nakon što se raspala koalicija s Draženom Budišom. Kod Ive Sanadera broj zatvorenih točaka sadržajno je nešto drugačiji i poklapa se samo u dvije stavke.
Na zatvorenim se sjednicama kod njega raspravljalo o EU i pitanjima zajedničkog tržišta, upravljanju državnom imovinom, odnosima među državnim tijelima, uključivši pitanja lokalne vlasti, nacionalnom proračunu i dugu, diplomatima, veleposlanstvima, građanima u inozemstvu, stranim diplomatima u zemlji, putovnicama i kontroli granica. No daleko je impresivniji broj zatvorenih točaka koji je dvostruko veći nego kod Ivice Račana, ali istina je i kako je Sanader i daleko više odlučivao.
Štoviše, samo se o EU i pitanjima zajedničkog tržišta na zatvorenim sjednicama kod Sanadera se raspravljalo gotovo koliko o svim temama kod Račana. Ta pitanja nastavljaju biti u fokusu i Vlade Jadranke Kosor, što je i logično s obzirom na to da se radilo o završetku pregovora koji su se intenzivirali za vrijeme Ive Sanadera.
Dakle, Kosoričina Vlada raspravlja ponajviše o EU, ali i dalje i o upravljanju državnom imovinom, odnosima među državnim tijelima, ali i kandidiranjima i imenovanjima gdje je razvidno da se naprosto radi o kadroviranju, pa opet o diplomatima, veleposlanstvima, građanima u inozemstvu, stranim diplomatima u zemlji, putovnicama i kontroli granica. Zaključili smo već da je Zoran Milanović Vladu vodio najotvorenije.
No, unatoč tome što smo već u EU, i dalje su pitanja vezana za to tema najvećeg broja zatvorenih sjednica. Također, fokus je i njegove Vlade na području javnog upravljanja pa su najčešće teme kandidiranja i imenovanja, upravljanja državnom imovinom, diplomati, veleposlanstva, građani u inozemstvu, putovnice i kontrola granica.
Zanimljivo je da je kategorija “poslovi vlasti” apsolutno dominantna kod svih premijera u 26 godina postojanja Hrvatske u ukupnom broju točaka dnevnih redova zasjedanja. Na drugom su mjestu međunarodni odnosi, a makroekonomska pitanja nalaze se negdje između trećeg i petog mjesta, ovisno o premijeru.
