Prema istraživanjima časopisa “Zaštita”, Pula je najnesigurniji grad u Hrvatskoj. Imidž nesigurnosti zasigurno ne pridonosi gradu koji pretendira biti turistička i destinacija za kulturno-zabavna zbivanja.
Pretekli i Zagreb
Časopis “Zaštita” objavio je da je u Puli u prošloj godini na 1000 stanovnika zabilježeno najviše imovinskih kaznenih djela (razbojništva, razbojničke krađe, teške krađe, provalne krađe). Pula je, po tom istraživanju, sa stopom od 23,22 imovinska kaznena djela na 1000 stanovnika ispred Zagreba (19,08) i Čakovca (16,81). Pula je, navodi se, i u 2008. te u 2005. također bila na prvome mjestu. Pulski gradonačelnik Boris Miletić nije zadovoljan objavljenim rezultatima te sumnja u metodu istraživanja.
– Razgovarao sam s čelnicima Policijske uprave, koji su mi kazali da Pula, pa i Istra, spadaju među najsigurnija područja. Za sada neću službeno reagirati, ali sam na uvid zatražio studiju koja iznosi te podatke kako bih i službeno reagirao. U vrijeme kad se borimo za svakoga gosta, ovakve nam priče štete, a posebice zato što sumnjam u njihovu utemeljenost. Pretpostavljam da se u istraživanju potkrala ista pogreška kao i lani. Naime, lani su izbrojeni svi prekršaji na području bivše općine Pula, a onda su ih podijelili s brojem stanovnika iz 2001. godine. Tada je Pula imala približno 58.000 stanovnika, a danas ima 68.000 stanovnika. Sve bivše općine Puljštine, pak, imaju ukupno približno 100.000 stanovnika. Da su se računale takve promjene, postoci kaznenih djela bili bi osjetno manji.
U imovinska kaznena djela računaju se i razna džeparenja, kakvih je, primjerice, ljeti najviše u Medulinu, ali se i to pripisalo statistici za grad Pulu – objašnjava Miletić.
Stalno perjanica
- Prvi smo i po skupoći, broju rastava, a usto imamo i najskuplju obilaznicu.Pula je stalno perjanica u lošim stvarima – kaže Lovorka Tomičić, predsjednica pulskoga HDZ-a, koji je gradskoj vlasti oporba. Kaže da nema dovoljno razuma u politici IDS-a i SDP-a, ali bi problem (ne)sigurnosti riješila slično kao i Miletić.
– Prvo bi trebalo vidjeti jesu li ispravne metode i statistike kojima su se služili u istraživanju. Tada bi trebalo objaviti relevantne podatke, a gradonačelnik bi morao javno reagirati – poručuje Tomičić, koja kao Puljanka navodi da ipak ne osjeća veću nesigurnost u odnosu na stanje prije 20 ili 30 godina.
