07.12.2017. u 08:05

Dohodovne su razlike disruptor održiva razvoja, zašto ih hrvatska Vlada potiče?

U Hrvatskoj svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom može osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan život. Tako piše u Ustavu. A Ustav je najviši pravni akt u državi. Kontradikcija između slova zakona i realiteta čini nas, naravno, shizofrenom državom, no još je tužnija činjenica da svakim novim naporom da poboljša standard svojih građana stvara nove društvene dubioze.

Najnovija radosna vijest o povećanju minimalne plaće, predblagdanski tempirana, eklatantan je primjer. Ako i zanemarimo hipokriziju koju predstavlja već i sam iznos od 131 kunu, teret njegova povećanja prebacuje se na zdravstveni sustav prepolovljenim izdvajanjem doprinosa za radnike na minimalcu.

I otvara put još masovnijoj migraciji poslodavaca na minimalni dohodak u okruženju masovne ekonomske emigracije svih kategorija radne snage. Dok i najtvrdokornije institucije koje kroje europski i globalni okvir funkcioniranja gospodarskog sustava upozoravaju na velike dohodovne razlike kao disruptore održiva razvoja, kreatori hrvatskih ekonomskih politika na ovaj ih način dodatno potiču.

>> Što će se promijeniti uvođenjem eura i hoće li sve poskupjeti

Zdravko Marić, Boris Vujčić
1/10

Mini poreznom reformom već su prije najviše porezno rasterećeni upravo najveći dohoci. Govoreći o gospodarskom oporavku, guverner HNB-a Boris Vujčić otkrio je da je hrvatsko tržište rada u krizi pokazalo iznenađujuću fleksibilnost, veću nego u većini zemalja EU. Čiji zakoni i pravni sustav uglavnom solidno štite radna i socijalna prava. Zbog te nam je fleksibilnosti jako skočila konkurentnost.

Nije podrobnije objasnio, no fleksibilnost je, “u prijevodu”, značila otpuštanja i niže plaće. Ne njihovo porezno rasterećenje, jedno od najviših u Europi pa i šire. Ne inovacije, nego rezove.

Politike štednje za koje je i predsjednik EK Jean-Claude Juncker nedavno priznao da su bile – pogrešne. S ovom ćemo se mjerom dodatno prilagoditi uvozu nove, još jadnije radne snage nego što je naša. I pružiti još jedan argument za kupnju jednosmjernih karata za Irsku ili Njemačku. Više je nekad – uistinu manje.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije