Iza ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka naporna su dva mjeseca. U resoru koji je preuzeo izazova je bilo mnogo, a vremena za privikavanje na novu poziciju malo. Od rješavanja problema brodogradnje, preko donošenja novog Zakona o strateškim investicijama, do provedbe liberalizacije domaćeg tržišta plina – problemi koje su Vrdoljak i njegovi suradnici rješavali u tom razdoblju uvelike će dati ton ekonomskoj slici Hrvatske u 2013. godini.
Događaj koji je obilježio prošli tjedan bio je posjet čelnih ljudi ruskog Gazproma Hrvatskoj. Kakvi su dojmovi?
Dojmovi su izvrsni, čak i bolji nego što sam očekivao. A očekivao sam mnogo. Gazprom je golema kompanija i vrlo ozbiljan sugovornik s kojim mi imamo dugu povijest suradnje, ali i nekih nesporazuma. Naša želja bila je da ubrzamo razvoj suradnje i konkretne projekte stavimo na stol. To se i dogodilo.
Koji su to projekti?
Prije svega, dogovoren je akcijski plan gradnje ogranka Južnog toka. O tom projektu u javnosti se već puno zna, pa neću duljiti, no reći ću tek da smo magistralnu trasu plinovoda izgubili zbog svoje nedosljednosti u prošlosti. Upravo zato htjeli smo riješiti situaciju s ogrankom, a to, vjerujte mi, nije bilo jednostavno. Na kraju smo iznimno zadovoljni dogovorom. Gradnju plinovoda zajednički će financirati Gazprom i Plinacro, no kako će Rusi odmah zakupiti sve kapacitete, Plinacro će svoju investiciju uredno otplatiti iz tih prihoda.
Ipak, ispada da će Hrvatska uložiti u gradnju plinovoda kako bi nam Gazprom pomoću njega mogao prodavati svoj plin?
Naravno da je Gazprom komercijalna kompanija i da mu je poput svake druge komercijalne kompanije cilj poslovanja profit. No što je tu sporno? Interes je Hrvatske da osigura što veći stupanj sigurnosti opskrbe energentima i da kroz što veću konkurenciju na tržištu cijena tih energenata bude što manja. Gradnja plinovoda prema Srbiji pridonijet će ostvarenju oba ta cilja.
Što je s idejom da ruska kompanija ulaže u plinske elektrane?
To je ustvari bila naša inicijativa za koju su oni pokazali ozbiljan interes. Naime, poznato je da uvozimo oko 50 posto električne energije koju trošimo. S druge strane, Gazprom traži načine kako da poveća izvoz plina u regiju, a da pritom kroz preradu stvori dodanu vrijednost na svoj osnovni proizvod. Pa ako HEP ima 400 megavata, jaku elektranu u Rijeci koju gotovo i ne pali jer je njezina proizvodnja na loživo ulje abnormalno skupa, zašto Gazprom ne bi uložio u njezinu prenamjenu u plinsku elektranu. HEP bi bez ulaganja pokrenuo jedan neiskorišteni resurs, Hrvatska smanjila uvoz energije, a Gazprom dobio velikog, pouzdanog potrošača za svoj plin. A povećanjem ukupne potrošnje plina u Hrvatskoj njegova cijena bi vjerojatno pala.
Znači li to da građani i poduzeća mogu očekivati niže cijene tog energenta?
U gospodarstvu se to već događa. Petrokemija je s Gazpromom dogovorila 20 posto nižu cijenu nego što inače plaća. Kad se uključe i druge tvrtke, cijena će još padati. To su potencijalno goleme uštede. Prema našem proračunu, da su samo HEP i Petrokemija prošle godine 20 posto svog plina kupili po cijeni koju je sad dobila kutinska tvrtka, uštede bi iznosile oko 600 milijuna kuna.
S obzirom na jeftiniji plin, postoji li mogućnost revizije odluke o tome da pogonsko gorivo buduće elektrane Plomin 3 bude ugljen?
Ne, neće biti nikakve revizije. Već sam rekao da želimo graditi plinske elektrane, no ako želimo dugoročno kontrolirati rizik poremećaja i rasta cijene energije, pogubno bi se bilo osloniti samo na jedan energent. Plomin 3 ne treba gledati kao konkurenciju projektima plinskih elektrana, već komplementarnim projektom.
Neki stručnjaci strahuju da će jak ulazak Gazproma na domaće tržište loše utjecati na razvoj projekta gradnje LNG terminala?
To su neutemeljene tvrdnje. LNG terminal je projekt koji se razvija i razgovori s potencijalnim partnerima se nastavljaju. Dakako, tu se još mnogo toga mora definirati, posebno u odnosima s Katarom. Katar je zainteresiran za opskrbu terminala, no još moramo raščistiti tko će terminal graditi i tko će plin kupovati. Uskoro ćemo nastaviti razgovore s Katarom, a trebali bismo čistu situaciju imati do svibnja kada katarski emir dolazi u Hrvatsku.
Hoće li HEP uskoro podnijeti ponudu za kupnju zemljišta za LNG terminal?
Hoće, iako se situacija pomalo zakomplicirala nakon što je Hypo banka pokrenula ovršni postupak nad tim zemljištem. Ipak, to je tek privremeni problem. Interese države štiti novi Zakon o strateškim investicijama, koji nam omogućava da po poštenoj cijeni to zemljište otkupimo, bez obzira na to tko mu je vlasnik.
Najavili ste izmjene u sustavu poticanja proizvodnje energije u solarnim elektranama. Podrazumijeva li to poskupljenje struje za građanstvo?
Prvo treba reći da smo mi ove godine ispunili kvotu instaliranih solarnih elektrana predviđenu do 2020. To pokazuje koliko smo dobar posao napravili s pojednostavljenjem regulatorne procedure, no evidentno je da moramo nešto mijenjati. To će možda uključivati i neke izmjene u tarifnom sustavu, no poskupljenja električne energije neće biti. Ako i bude potrebe za dizanjem iznosa naknade koju građani danas plaćaju za financiranje poticaja obnovljivim izvorima energije, to ćemo pokušati amortizirati kroz racionalizacije u HEP-u, tako da konačna cijena energije koju građani plaćaju ostane ista.
Kad već spominjete HEP, u javnosti se pojavljuju najave o navodnim smjenama u vrhu te kompanije. Ima li takvih planova?
O tome se zasad ne razmišlja, ni u HEP-u ni u jednom drugom poduzeću koje pripada mojem resoru. Krajem mjeseca imat ćemo prve naznake poslovnih rezultata za prošlu godinu koje ćemo analizirati. Ako ti rezultati ne budu u skladu s kriterijima koje smo postavili, moguće je da će biti i kadrovskih promjena, no zasad ne treba o tome spekulirati.
Kojim ćete se kriterijem voditi? Profitom?
Ne, dok sam ja ministar, profit neće biti kriterij ocjenjivanja uspješnosti javnih poduzeća. Prije svega, zanimaju me investicije, novi projekti te poslovni razvoj. Profit je ionako tek posljedica tih faktora, a ne vidim zašto bi javna poduzeća iskazivala dobit, umjesto da taj novac iskoriste za nove investicije ili jednostavno da smanje cijenu svojih usluga koju građani plaćaju.
>>Rusi u čudu: Milanović odbio primiti direktora moćnog Gazproma
>>Ministarstvo gospodarstva tužilo Bandića zbog gradnje fontana
cudan ovaj tip na slici po slici ne izgleda kao covjek kome se moze vjerovati