Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković za N1 najavio je da će danas tražiti mišljenje Ustavnog suda o "ograničavanju sloboda građana" radi zaštite od zaraze koronavirusom.
"Zatražit ću mišljenje Ustavnog suda oko toga treba li primijeniti članak 17. Ustava da dvotrećinskom većinom u Hrvatskom saboru donesemo odluku o ograničenju određenih sloboda ili to možemo izravnom primjenom članaka 16., 32. i 50. koji se tiču slobode kretanja i slobode poduzetništva bez članka 17.”, izjavio je Jandroković nakon sjednice saborskog Predsjedništva.
U slučaju aktivacije članka 17. bila bi nužna dvotrećinska većina u Hrvatskom saboru, dok se ograničenja sloboda kretanja i poduzetništva mogu uvoditi većinom potrebnom za donošenje zakona, dakle običnom većinom ili većinom svih zastupnika (76) kad je riječ o organskim zakonima (izuzev zakona o manjinskim pravima dvotrećinskom većinom).
Organski su zakoni kojima se razrađuju ljudska prava i temeljne slobode, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović Jandrokovićevu je izjavu čuo prepričanu od nas te nam odmah uzvratio:
– Ustavni sud neće davati nikakva mišljenja Hrvatskom saboru koji nije ovlašten to tražiti od nas, a niti Ustavni sud ima ovlast davati takva mišljenja. Na Hrvatskom saboru je da o tome odluči, a Ustavni sud eventualno može u sklopu svoje ovlasti naknadno o uočenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti u obliku izvješća o tome izvijestiti Hrvatski sabor, kao što može i sada ako uoči neke pojave neustavnosti i nezakonitosti – rekao nam je predsjednik Šeparović te podsjetio kako su neka prava bila ograničena temeljem članka 16. Ustava kad je Milanovićeva Vlada donijela Zakon o konverziji, odnosno aktualna Plenkovićeva Vlada tzv. lex Agrokor pa u oba slučaja Ustavni sud nije našao povrede ustavnih odredbi.
Naime, prema članku 16. Ustava slobode i prava mogu se ograničiti "samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje". S tim da svako ograničenje mora biti razmjerno "naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju".
Dakle, bilo kakvo ograničenje prava i sloboda moguće je uvesti jedino zakonom te pritom treba voditi računa o razmjernosti, odnosno zakonodavac ne može ograničavati neka prava ako to nije nužno i ako isti cilj može postići na neki drugi način s kojim se ne zadire toliko u prava i slobode.
Članak 17. Ustava pak govori o ograničenju pojedinih sloboda i prava za rata, neposredne ugroženosti zemlje te "velikih prirodnih nepogoda".
U slučaju aktivacije te ustavne odredbe, o čemu Hrvatski sabor odlučuje dvotrećinskom većinom, neka bi se prava moglo ograničiti i podzakonskim propisima i odlukama, pa i neposredno odlukama Stožera za obranu od koronavirusa. U protivnom, svaku odluku kojom se ograničavaju prava i slobode trebalo bi pretvoriti u zakon, vodeći računa o načelu razmjernosti.
S tim da opseg ograničenja u slučaju primjene članka 17. mora biti primjeren naravi pogibelji, pri čemu se misli na mogućnost ostvarivanja ustavnih prava, a za posljedicu ne može imati nejednakost osoba s obzirom na rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, nacionalno i socijalno podrijetlo. S tim da se ni u kom slučaju ne mogu ograničiti odredbe Ustava o pravu na život, zabrani mučenja, surovog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, o pravnoj određenosti kažnjivih djela i kazni te o slobodi misli, savjesti i vjeroispovijedi.
Odluči li se Hrvatski sabor za aktivaciju članka 17., morao bi taksativno navesti koje slobode i prava ograničava.
Zdravlje i zivoti građana trebaju biti iznad prava kretanja ili poduzetnicke aktivnosti, mjere koje donosi Nacionalni stozer su nuzne.