Ovo je peta ili šesta godina ove konferencije. Otvorili smo već dosta ključnih tema, uvođenje eura davno prije svih. Neću previše duljiti o brojkama, ali ono što ću naglasiti je da 300 ljudi u dvorani govori o tome da je ovo konferencija kakvu Hrvatska treba. Mislim da je više nego ikada potrebno imati sidrište, mjesto provjerenog kvalitetnog novinarstva. To je bitno da se s ovoga skupa zapamti da su mediji i dalje izuzetno važni pa čak i za bankarstvo. Jer svi znamo što znači kad netko kaže: Kamate će rasti! – poručio je u pozdravnom obraćanju Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika.
Direktorica HUB-a Tamara Perko podsjetila je kako smo lani govorili o uvođenju eura, ove godine to je inflacija. Neke zemlje ušle su u recesiju, Hrvatska se opire. Hrvatske su banke stabilne, efektivne, visoko kapitalizirane i s jakom depozitnom bazom. To je doprinijelo i da su u 2023. imale niže kamatne stope nego u drugim zemljama EU. Sve je to doprinijelo i gospodarskom rastu koji za 2023. procjenjujemo negdje između 2,1 i 2,8 posto.
- Proteklih nekoliko godina RH je bila suočena s nizom izazova, kako u ekonomskoj domeni, tako i na geopolitičkoj i političkoj sceni, od pandemije, potresa, geopolitičkih tenzija, ruske invazije na Ukrajinu, rata na Bliskom Istoku, sve se to odrazilo na ekonomska kretanja u EU, ali i u Hrvatskoj. Uz sve to imali smo visoke stope inflacije. Ta inflacija je na silaznoj putanji, ali još zabrinjava, posebno segment hrane i pića. Trend koji nas dodatno zabrinjava je zaoštravanje uvjeta na financijskom tržištu, povećanje kamatnih stopa. S tim nismo suočeni samo mi kao Hrvatska, nego i veliki broj zemalja EU i svijetu. Unatoč tim svim izazovima, Hrvatska je ostvarila ulazak u eurozonu, ulazak u Schengenski prostor, značajan napredak u približavanju OECD-u, ali i mnoge od gospodarskih ciljeva, gospodarski rast koji je iznad prosjeka EU. U 2021. je bio preko 13 posto, u 2022. preko šest posto, ove godine očekujemo veći od 2,6 posto, višestruko veći od europskog prosjeka. Bilježimo i smanjenje relativnog duga u BDP-u, uz suficit u konsolidiranoj središnjoj državi. Jest, došlo je do povećanja deficita, no neka svima bude jasno da to povećanje deficita uvjetovano ekonomskim razlozima. Svi znate kakvo je protucikličko djelovanje pa znate zašto ima smisla imati u sljedećoj godini ekspanzivnu ekonomsku politiku. Ako bude ekonomski pad, očekuje se imati ekspanzivnu politiku i razinu deficita od 1,9 posto koliko smo planirali – stavio je ministar financija Marko Primorac akcent na planirani deficit na koji se u prethodnom obraćanju novinarima referirao i saborski zastupnik Boris Lalovac, bivši ministar financija, koji je također iskazao zabrinutost visinom cijena hrane i pića.
VEZANI ČLANCI:
Primorac je istaknuo i da pristupanje OECD-u nije zadnji cilj vlade – najvažniji im je cilj, kaže, podizanje standarda građana, jačanje proizvodnje i jačanje izvoza. Napomenuo je da je izuzetno bitno mobilizirati tržište kapitala kako bi se ostvarili brojni ekonomski ciljevi jer za financiranje neće biti dovoljan bankarski sektor.
- Mlade, inovativne i disruptivne tvrtke teško dolaze do kapitala. Start upovi u EU privlače upola manje kapitala od venture capital fondova nego u SAD-u – upozorio je ministar Primorac.
Dodao je kako je država ove godine napravila istup u upravljanju dugom uključivanjem hrvatskih građana kroz narodne obveznice i trezorske zapise, što je istodobno i značajan iskorak u participaciji građana na financijskom tržištu. Ministar je najavio i da će uskoro dati više informacija o upisu trezorskih zapisa čiji rok za građane ističe danas u 11 sati. No otkrio je već da je dosad više od 35 tisuća građana upisalo trezorski zapis. Zanimljivo je da su na pitanje publici o upisu svi bivši ministri podigli ruku da su to učinili.
VIDEO Ukidanje mjere roditelj odgojitelj nije protuustavno. Dolenec: Ovo je velika pobjeda
Em državne obveznice, em trezorski zapisi i eto 2,3 milijarde eura, donedavno bankarske štednje, hrvatskih građana "u rukama" države, koja će sve to oploditi s više od 3 posto kamata u jednoj godini! U bankama su, kažu, iznenađeni. Nisu računali da bi građani bili toliko ludi da im iz bankarskih kasica izbiju eure kojima su donedavno raspolagale kako ih volja, bez ikakva troška! Naime, banke su, kao i mnogi drugi, navikle da s Hrvatima mogu što hoće, koliko hoće i kako hoće, a to znači da dok, primjerice, Nijemcu daju gotovo četiri posto kamate na oročenu štednju, u Hrvatskoj samo prikupljaju ogromnu dobit koju ne žele podijeliti, i nikome ništa. No, onda je "odaziv građana bio veći od naših očekivanja".