Pitanje obnove kuća stradalih u poplavi na području županjske Cvelferije i danas je, sedam godina od poplava, jedno od pitanja o kojemu se često govori u selima koja su te godine, tijekom mjeseca svibnja, bila poplavljena. Osnovni razlog tome je kvaliteta obavljenih radova kao i činjenica da nisu sve kuće obnovljene niti će, kako stvari stoje, ikada biti obnovljene.
Mještani Gunje, koja je naselje koje je u toj poplavi bilo najčešće spominjano, imaju podijeljena mišljenja. Neki su iznimno zadovoljni s obnovom i činjenicom da im je izgrađena kuća dok neki tvrde kako se cijeli posao traljavo i loše odradio kao i da nisu imali dovoljno sredstava. Ima i onih koji tvrde da su se radi stresa i briga razboljeli. Prema programu obnove pravo na obnovu su imali samo oni mještani koji su u vrijeme poplave živjeli na poplavljenim područjima. Kuće za rušenje rušila je i uklanjala država i gradila o svome trošku. Onima kojima je voda bili u kući, a kuća nije za rušenje, mogli su birati hoće li čekati red da im država obnovi kuću ili će to sami napraviti. Oni koji su radili sami dobivali su 40.000 kuna, ukoliko je razina vode u kući bila visine do 90 centimetara, ili 70.000 kuna ako je razina vode bila iznad 90 centimetara.
- Želio sam što prije obnovit svoju kuću kako bi se mogli vratiti i živjeti u njoj. Stoga nisam želio čekati državu nego sam uzeo novac. Dobili smo 40.000 kuna. Računao sam da ću dio sam napraviti, a dio mi pomoći prijatelji i obitelj i da će mi biti dovoljno. Na kraju je za radove na obnovi i bilo dovoljno ali nisam imao dovoljno za namještaj koji je stradao. Poslije svega mislim kako su bolje prošli oni kojima je država obnavljala kuće ali što je tu je. Ne žalim se niti se imamo pravo žaliti, kaže Vinko Čerkezović iz Gunje.
Dodaje kako je on radove na svojoj kući relativno brzo završio, a da su oni koji su čekali državu čekali i po godinu i više dana.
Međutim, ne krije kako u Gunji i okolnim selima ima i dosta onih koji su nezadovoljni kako je sve odrađeno tako da je niz slučajeva, iz raznih razloga, završio i na sudu. Dodatni problem predstavlja činjenica što se nisu obnavljale kuće gdje imovinsko-pravni odnosi nisu bili riješeni kao niti kuće čiji vlasnici nisu živjeli u njima u vrijeme poplave. Vidi se to i kada se prođe kroz ta sela jer su te kuće ostale neobnovljene i danas su zarasle u travu i predstavljaju sve veću opasnost i prijetnju za ostale mještane. Mještani nezadovoljni obavljenim radovima spominju loše postavljene i nekvalitetne pločice, instalacije koje nisu dobro napravljene, sumnjiva krovišta, kontra padove… Mnogi od njih su se i žalili investitorima i izvođačima, ali bez rezultata.
Pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela u Općini Gunja Marija Mudrinić tvrdi kako je najveći dio mještana zadovoljan obavljenim radovima što se posebno odnosi na one mještane koji su dobili nove kuće.
- Neki od njih su dobili ključeve od kuća kakve nikada ne bi mogli sami napraviti. To je činjenica. Nezadovoljni su oni koji iz raznih razloga nisu mogli ostvariti pravo na obnovu ili su im obavljeni nekvalitetni radovi. Kako god Zakon o obnovi je prošao i što se tiče države obnova Gunje i ostalih sela stradalih u poplavi je završena. Ostali su neki pojedinačni slučajevi za riješiti za koje ćemo tek vidjeti kako će proći. Nama sada problem predstavljaju te neobnovljene kuće koje su postale ruševine i ostaju prijetnja ostalim mještanima, kaže Mudrinić.
Načelnik Općine Gunje Ante Gutić slaže se sa ocjenom da je obnova nekim vlasnicima jako dobro došla dok nekim vlasnicima isplaćena sredstva nisu bila dovoljna.
-Nikada mi neće biti jasno zašto se sve kuće nisu obnovile nego se pravila razlika. Država je trebala i morala obnoviti sve oštećene kuće jer su za sve te kuće plaćeni doprinosi, dozvole, priključci i sve drugo. Umjesto toga oni su pravile razlike i određivali tko ima pravo, a tko nema pravo. Nisu obnavljane niti dvorišni i pomoćni objekti. Isto tako nikome nije jasno kako je moguće da se isti iznos novaca, u ovisnosti od visine razine vode, isplaćivao za kuće od 50 i 150 kvadrata. Morala je postojati razlika tko koliko dobiva. Isto tako onima kojima je voda bila iznad 90 centimetara država je isplaćivala 90.000 kuna u gotovini dok je cijena kuće koju je država gradila na istom tom području kretala se oko pola milijuna kuna. Puno je tu nejasnoća na koje nikada nećemo dobiti odgovore jer je ta priča za državu gotova. Obnova Gunje i ostalih sela stradalih u poplavi je za njih gotova stvar iako mi svi znamo da je situacija na terenu sasvim drugačija, rekao je Gutić.
Tekst je potican sredstvima u sklopu projekta Novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije.
Treba pitati gicu prasicu koliko naših novaca je otišlo, gdje nas je koštalo 1.700 eura/m2 i to roh bau, bez cijene zemljišta i bez cijene priključaka...