Iako planira potpisati referendumsku inicijativu protiv ćirilice, HDZ-ov Davorin Mlakar izrazio je bojazan da Ustavni sud neće dopustiti referendum s pitanjem "Jeste li ‘za’ da se ravnopravna službena uporaba jezika i pisma kojim se služe pripadnici nacionalne manjine ostvaruje na području jedinice lokalne samouprave, državne uprave i pravosuđa kada pripadnici pojedine nacionalne manjine čine najmanje polovinu stanovnika takve jedinice?". Mlakar, za kojeg su neki mediji pisali da je upravo on s Vladimirom Šeksom sastavio ovo pitanje, smatra da ga Ustavni sud neće dozvoliti jer postoji neka razina dostignutih manjinskih prava koja nije sukladna praksi mnogih europskih zemalja.
- Ali s obzirom da je to već na neki način ušlo u Ustavni zakon vjerujem da će se vrlo teško bilo tko odlučiti da ta prava drugačije tretira od onoga kako je sada predviđeno ustavnim zakonom. Uz to, postoji dosta visoka vjerojatnost da se promjenama Ustava propišu neka pitanja za koja se neće moći raspisivati referendum. Bojim se da bi to moglo biti jedno od tih pitanja – ocijenio je Mlakar koji nije siguran kakva bi se referendumska regulativa primjenivala na ovu inicijativu ukoliko se uskoro promijeni Ustav.
- Teško je reći. Ustav će stupiti na snagu i do samog održavanja referenduma morat će se tumačiti te nove ustavne odredbe, mada sa nekakvog stajališta korektnosti, bilo bi logično da se na događaje primjenjuje propis koji je bio na snazi kada su se one dogodile – tvrdi Mlakar koji odbija navode da je on sastavljao ovo referendumsko pitanje, a to obrazlaže i činjenicom da bi ga u tom slučaju on potpuno drugačije postavio.
- Sigurno bih ga drugačije intonirao, ono se odnosi na područje jedinice lokalne samouprave i na tome bih se zadržao. Mislim da dodatak s državnom upravom i pravosuđem jednostavno buni u smislu tog referendumskog pitanja. To je još jedan od razloga zašto mislim da Ustavni sud neće tako jednostavno propustiti ovako postavljeno pitanje – objašnjava Mlakar te dodaje kako će on ovu referendumsku inicijativu, bez obzira što se može dogoditi, odnosno da možda neće proći, potpisati.
- Isto tako bih se zalagao za to da tamo gdje je većina stanovnika manjina da oni imaju u sluzbenoj uporabi jezik. Mislim da je to jako logično i korektno rješenje – kaže Mlakar. Na pitanje planira li onda u sklopu Ustavnih promjena predložiti i da se izmijenjene referendumske odredbe kojima se ograničavaju pitanja koja se ne smiju postavljati na referendumu, ne primjenjuju na postupke koji su u tijeku, Mlakar je kazao da bi to bilo prejednostavno rješenje.
- Mi, na žalost, u radnog grupi za Ustav ne možemo doći ni u priliku iznijeti valjane argumente za neka rješenja, tako da je na ovakva pitanja na brzinu nemoguće odgovoriti. Ali, prvo bismo se zalagali za to da tamo gdje manjina čini vise od 50 posto stanovnika, da tamo ima pravo na službenu uporabu jezika – rekao je Mlakar koji je svjestan da takav prijedlog neće proći s obzirom da je radna skupina već izradila prijedlog nacrta Ustavnih promjena u koji ovakav prijedlog nije ušao.
Predsjednik Odbora za Ustav Peđa Grbin ovu referendumsku inicijativu ne stavlja u vezu s ćirilicom, već sa svim manjinskim pravima u Hrvatskoj, a takvo što, naglasio je, smatra neprihvatljivim. Ne može, dodao je, špekulirati što bi Ustavni sud odlučio o ovom referendumskom pitanju "pogotovo u svjetlu raznih odluka koje su u zadnje vrijeme donosili". Rano mu je, kaže, govoriti o tome što će kao predsjednik odbora za Ustav učiniti ako mu ova inicijativa dođe na stol s dovoljno prikupljenih potpisa.
- O tome ćemo govoriti kada to dođe, ovisno o propisima koji će biti na snazi i obliku u kojem će biti, u ovom trenutku, na temelju sadašnjeg Ustava, ovakvo pitanje smatram u potpunosti neprihvatljivim – jasan je Grbin.
HNS-ov Jozo Radoš ustvrdio je da je referendum moćno sredstvo odlučivanja, ali i da se na referendumu ne bi smjelo odlučivati o pravima manjina.
- Zato što to danas može biti svjetonazorska manjina, sutra može biti etnička, prekosutra može biti regionalna, dobna, imovinska. Prema tome, referendumom se trebaju štititi opća prava, a ne ići protiv prava manjina. Osim toga, taj referendum bi bio protiv međunarodnih obveza RH. Nakon tog referenduma bi sukobi bili veći, a život građan bi bio slabiji jer bi sa svim problemima koje imamo i kojima se ne posvećujemo dovoljno, još živjeli s tim novim sukobom – kazao je Radoš poručivši da je HNS protiv tog referenduma.
Referendumom se nikada ne ide protiv manjina, nego protiv agresivnih manjina. Tako nikoga ne smeta jezik normalnog naroda manjine, nego onog agresivnog, koji je pisao po zgradama na svojem pismu - ovo je Srbija. Isto je kod lezbijka i homića,, oni sami po sebi nebi smetali nikom, kao ni neki cura i dečko, da nisu agresivni svojim dominantnim i usiljavajućim načinom lizajući se na cesti pred tradicionalnim prebivalstvom. Kako egoistično je to, iz čiste uživancije i zezancije bacati neke bakice u stres, izazivajući njihove infarkte, potičući na to da plaču doma, na to da se boje kamo će pustit unuke, kad se ovakvi agresivni ljudi koji nameću javno svoju spolnost (kao da ona nije ništa vrijedno) šećući po cesti polugoli, ližući se na cesti (kao da je to nešto ponosa vrijedno-gay pride), ponašajući se drogirano, pijano i drugo. Ovo nedolično ponašanje trebalo bi svakom zabraniti, pa naravno i heteroseksualnim parovima, ali upravo je ova agresivnost prema autohtonom građanstvu, donijelo ovaj referendum. Problemi su samo zbog agresivnosti.